Jedan od najvećih hrvatskih poluotoka najplodnija je oaza Dalmacije: krije brojna arheološka nalazišta, predivno jezero i polja puna neprocjenjivih plodova

Postoje mjesta koja život znače. Doslovno. Jedno od takvih nalazi se u Hrvatskoj, a poznato je pod imenom Ravni kotari. Najplodnije je to područje Dalmacije, dom najvećeg hrvatskog jezera, no i područje bogate povijesti i kulturne baštine, tradicije koja se čuva, ali i impozantnih arheoloških ostataka, kao i nekih od najvažnijih hrvatskih pisanih dokumenata… U ovom tekstu vodimo vas kroz neke od zanimljivosti te, kako je ponekad nazivaju, ‘poljoprivredne oaze jadranske regije’.

No, što uopće podrazumijevaju Ravni kotari ili, skraćeno, Kotari? Prema suhoparnoj definiciji, nalaze se u Sjevernoj Dalmaciji, između Bukovice na sjeveroistoku, zadarsko-biogradskoga primorja na jugozapadu te rijeke Krke i Prukljanskog jezera na jugoistoku. Površina im je 1261 kilometara četvornih, a prosječna nadmorska visina od 100 do 150 metara. Često se spominju i kao jedan od tri najveća hrvatska poluotoka, uz Istru i Pelješac.

Najniža njihova točka nalazi se na razini mora, u okolici Nina, dok najvišu predstavlja Velika Gradina, kod Stankovaca, s 329 metara. Administrativno središte Ravnih kotara je grad Benkovac, kao jedini tamošnji grad, smješten na istočnom rubu te regije. Najvećim dijelom Ravni kotari se nalaze u Zadarskoj županiji, manjim u Šibensko-kninskoj, a dom su i Parka prirode Vransko jezero te istoimenog jezera, najvećeg u Hrvatskoj.

Turistička zajednica Ravnih kotara nudi mnogo topliji opise. “Ta najveća ravnica s mediteranskom klimom, okružena toplim morem, do dvaju “najmanjih mora na svijetu” – Novigradskog i Karinskog – budi se uz rascvale bademe, raširi opojne mirise cvijeta maraške, koja rađa jedinstveni u svijetu liker marascina, nosnice ispuni zrelim breskvama, maslinicima, vinogradima, ovcama što po padinama pasu aromatično mediteransko bilje…. “, navode. Isto tako, pjesnički dodaju da “Ravni kotari predstavljaju niz sunčanih polja odijeljenih kamenim uzvisinama i prošarani suhozidima poput šahovske ploče na kojoj se od prapovijesti igra – život”.

Rečenicu o ‘šahovskoj ploči na kojoj se igra život’ doista bismo mogli ocijeniti točnom. Dokazi o životu na tom prostoru, naime, sežu još u kameno doba, a bogata povijest kraja ogleda se u brojnim arheološkim nalazištima i spomeničkoj baštini. Na području Ravnih kotara pronađen je, primjerice, i jedan od najstarijih pisanih spomenika hrvatske kulture – kameni ulomak s upisanim imenom hrvatskog kneza Branimira iz 879. godine, pronađen u Crkvinama pod Šopotom.

No, najstariji arheološki ostaci u području Ravnih kotara vežu se uz lokalitet Smilčić kod Benkovca, a datiraju iz doba danilske kulture, odnosno petog tisućljeća prije Krista, dok na liburnsku prisutnost ukazuju arheološki ostatci nekropola i keramike na području Nadina, Karina, Bribira i Podgrađa. Tu su i ostaci rimske prisutnosti, dok prve kršćanske crkve počinju nicati u petom i šestom stoljeću…

Na području Vrane bilo je od druge polovice 12. stoljeća i sjedište templara, čije je skriveno blago uvijek predstavljalo predmet znatiželje. U Vrani su se čuvale i insignije hrvatskih vladara, žezlo i dvije draguljima optočene krune, kojima su u Biogradu na Moru krunili hrvatske vladari… Za vrijeme mletačke vlasti obnavljaju se neke od starih utvrda, Korlat, Kličevica, Benkovac, Perušić, Vrana, Novigrad i Ljubač, dok u 15. i 16. stoljeću veći dio područja pada u ruke Turaka, pišu na stranicama Ravnih kotara.

Isto tako, valja zapamtiti i ime Jusufa Maškovića koji je postao zapovjednika flote moćnog Turskog carstva te kod Vranskog jezera izgradio han, danas poznat kao obnovljen Maškovića han. Isto tako, Ravni kotari dom su i kule Janković Stojana, koja je bila u rukama predaka Vladana Desnice, koji je upravo tamo stvarao svoja najveća djela, a sahranjen je u grobnici pored utvrde.

Među najzanimljivije svjedoke te bogate prošlosti definitivno spada i Aserija kod spomenutog Podgrađa. Riječ je o liburnskom gradu, obnovljenom za vrijeme Rimljana, koji je na svom vrhuncu bio od 5. stoljeća pr. Kr. do 6. stoljeća. Protezao se 850 metara u duljinu te 200 u širinu, a okruživao ga je sedam metara visoki i tri metra širok zid ukupne duljine dva i pol kilometara. Za prijevoz takve količine kamena danas bi trebalo, navodi isti izvor, čak 2000 željezničkih vagona, a upravo su u tom gradu pronađeni i liburnski cipusi, kameni nadgrobni spomenici, kao i žrtvenik na kojem su prikazani vučica te Romul i Rem, osnivači Rima.

Spomenuti reljef s Romulom i Remom čuva se pak u muzeju smještenom unutar Benkovačkog kaštela. Sama utvrda datira iz 15. stoljeća, njezinom izgradnjom započeo je i razvoj tog grada. Povrh spomenutih nadgrobnih spomenika, jedan od vrlo bitnih izložaka u muzeju jest i trocijevni top koji je izrađen po nacrtu Leonarda da Vincija, a koji je se vezuje uz utvrdu Kličevica kod sela Raštević. Naime, upravo je on čuvao to zdanje, a navodno predstavlja i jedini takav u svijetu. Top su, sasvim slučajno, pronašla djeca.

Ravni kotari dom su i, kako mu tepaju, ‘naj eko sela’ u Hrvatskoj, Nadina, koji se nalazi nad najvećim kompleksom vinograda u Sjevernoj Dalmaciji. Ti su vinogradi nastali isušivanjem Nadinskog blata, a hvaljeni su zbog eko proizvodnji vina te, u maslinicima, jednako ‘zelenog’ maslinovog ulja. A kad smo već kod poljoprivrede, spomenut ćemo i to kako na području Ravnih kotara postoje zapisi o mjerenju hrvatskom mjerom za zemlju iz srednjeg vijeka na tom prostoru. Riječ je o ždrijebu zemlje, koji je iznosio 32 gonjaja, dok je pojedinačni gonjaj brojio 2370 metara.

Isto tako, Ravni kotari su i dom višnje maraske, male endemske i gorkaste vrste višnje od koje se liker počeo pripravljati još u 16., stoljeću. Bio je iznimno tražena roba – navodno je osvojio Napoleona, pio se na plovidbi Titanika, bio je neizbježan na europskim dvorovima, a engleski kralj  George IV. navodno je po stotine sanduka slao brodove.

Ravni kotari nude iz opcija i za one koji vole boravak u prirodi. Primjerice, raj su za pješačenje, a zbog svega što nudi okolica i za planinare. Ima i opcija raftinga i kajakinga na predivnoj Zrmanji, dok se jahati može i na hipodromu Polača. Vransko jezero odredište je za ljubitelje sportskog ribolova (oko toga postoje strogo određena pravila), a brojne su i opcije za bicikliste. Njima se na izbor nude staze u duljini od  10 do oko 50 kilometara.