Špilja na hrvatskom otoku krije priče o gusarskom blagu, krijumčarima i medvjedima, a duga je samo 110 metara

Hrvatsko podzemlje skriva nevjerojatno bogat i fascinantan svijet, a Cerovačke i Baraćeve špilje, Modra špilja na Biševu te Manita peć u Nacionalnom parku Paklenica samo su neke od atrakcija koje biste trebali posjetiti barem jednom u životu. No svoju čarobnu špilju ima i Krk. Zove se Biserujka i smještena je nedaleko od uvale Slivanjska te blizu malog mjesta Rudine na sjeveroistočnom dijelu otoka. Ta podzemna ljepotica bogata je impresivnim stalaktitima, stalagmitima i sigastim stupovima, a uz nju se veže i zanimljiva priča o gusarskom blagu.

Poznata je i kao Vitezićeva špilja ili Slivanjska jama, a naziv Biserujka, barem tako kaže legenda, duguje blagu koje je nekoć u njoj bilo skriveno. Navodno je pripadalo lokalnim gusarima, a nakon što je pronađeno, premješteno je na nepoznato mjesto. Gdje je završilo? Prema predaji, to zna samo ”Ive Gospodin”, čija se kuća nalazi na ulazu u selo Rudine.

Biserujka nije golema špilja. Duga je svega 110 metara, a od ulaza do dna dubina joj iznosi 13 metara. Proteže se relativno plitko ispod površine, no obiluje raznovrsnim špiljskim ukrasima. Mogu biti smeđi, sivi i crvenkasti, a boju im daju različiti minerali, posebno oksidi željeza i mangana.

Nadsloj Biserujke tanak je i nigdje ne prelazi šest do osam metara. Za kišnih razdoblja voda prodire u njezinu unutrašnjost: prolazi kroz vapnenac i otapa kalcijeve spojeve koji se u špilji postupno talože i stvaraju sige. O tome koliko je čitav proces spor dovoljno govori podatak da za sloj debeo samo jedan milimetar treba proći od 10 do 30 godina!

Obilazak špilje vrlo je jednostavan i ne zahtijeva nikakvo speleološko iskustvo ni posebnu opremu. Iz kamene kućice stubama se spuštate u malu dvoranu nazvanu Balkon, iz koje prolazite kroz Okno, najuži dio uređene staze. Put dalje vodi u Veliku dvoranu bogato prekrivenu sigama, Dvoranu s mostovima i Cimpresnu dvoranu, u kojoj sigasti stupovi podsjećaju na okamenjenu šumu čempresa. Završni dio nalazi se toliko blizu površine da u njemu ima zemlje i korijenja biljaka.

U dubljem dijelu Biserujke temperatura tla i zraka iznosi oko 15 stupnjeva, dok je relativna vlažnost oko 95 posto. Najniža točka špilje nalazi se 30 metara iznad razine mora. Prvi zapis o Biserujki potječe iz 1834. godine i povezan je s uhićenjem krijumčara iz Senja koji se u njoj navodno skrivao.

Oko 1850. ulaz joj je zatvoren vratima, što je bio prvi put da je u Hrvatskoj primijenjen takav način zaštite neke špilje. Za turističke posjete uređena je 1913., kad su sagrađene kamena kućica i stepenice. O dugoj povijesti posjećivanja svjedoče i brojni grafiti. Mnogi su u međuvremenu uklonjeni, no neki su sačuvani kao trag prošlosti, među njima i najstariji iz 1859.

Biserujka ima i zanimljive stanovnike: u njoj je dosad otkriveno 28 vrsta organizama, među kojima je šest stenoendema, odnosno uskih endema kvarnerskog prostora. U špilji su pronađene i kosti špiljskog medvjeda stare oko 16.000 godina. Ta životinja ondje je živjela krajem ledenog doba, kad je zbog niže razine mora Krk bio spojen sa susjednim kopnom.

Špilja je poučnom pješačkom stazom povezana s uvalom Slivanjska. Šetnja traje oko 30 minuta, a put prolazi kroz tipičan krški krajolik, uz suhozide i kamenite pašnjake koje šiba bura, sve do uvale s lučicom i pješčanim žalom. Ulaznica za Biserujku stoji 7 eura za odrasle, 5 eura za djecu od tri do 12 godina, dok mališani mlađi od tri godine ne plaćaju ništa. Tijekom zimskih mjeseci posjet je moguć uz prethodni dogovor.