U Sloveniji postoji izvor koji svakih sedam minuta presuši: malo odmori, pa ponovo poteče

Izvori potoka i rijeka su uvijek čarobna mjesta. Nekad su skriveni pod špiljom, drugi put se radi o jezercu, iz nekih na put kreću ogromne, stotinama kilometara dugačke rijeke, iz drugih skromni potoci. Koliko god bili različiti, većini je zajedničko jedno: količina vode može se mijenjati nakon kiše ili tijekom suša, ali obično teče više-manje neprekinuto. No jedan izvor u Sloveniji prkosi tom „pravilu“. Zaganjalka je neobičan izvor nedaleko od mjesta Cerkno na kojem voda poteče, pa postupno slabi dok gotovo ne presuši, a zatim ponovo počinje nadirati iz podzemlja. I sve to u samo sedam minuta!

Izvor Zaganjalka nalazi se ispod sela Cerkljanski Vrh i smješten je u klancu Volkova Grapa. Njegova voda otječe u rijeku Idrijcu, no prije nego u nju stigne ponaša se prilično neobično. Turistička zajednica mjesta Cerkno naziva ga povremenim ili isprekidanim izvorom, zanimljivim krškim fenomenom za koji je karakteristična promjena vodnog toka. „Voda presušuje i ponovno izvire u pravilnim razmacima, redoviti tok traje oko sedam minuta prije nego što voda gotovo nestane, a zatim ponovno snažno izbije iz dubine,“ opisuje se na stranici Visit Cerkno.

Upravo je takvo neobično ponašanje izvoru dalo ime. Slovenski glagol „zaganjati se“ može se prevesti kao juriti, kretati se u naletima, a voda Zaganjalke tako se i ponaša. Protok raste, pa slabi, a zatim ponovo jača. Prema njoj se u slovenskim stručnim izvorima „zaganjalkama“ nazivaju svi isprekidani izvori tog tipa.

Starija slovenska stručna literatura zaganjalke definira kao povremene izvore kod kojih se količina vode manje ili više ritmički mijenja, djelomično ovisno o vodostaju i općim vremenskim prilikama. Kao primjeri, uz Zaganjalku kod Cerknog, spominju se i Minutnik u Gorjancima te Lintvern kod Vrhnike.

Vjerojatno se, kao i mi, pitate zašto voda teče na tako neobičan način. Kako su istraživanja pokazala, Zaganjalka, a i većina drugih isprekidanih izvora, povezana je s krškim podzemljem, u kojem voda prolazi kroz pukotine, kanale i šupljine u stijeni. Voda se neko vrijeme skuplja u tim podzemnim šupljinama, a kad dosegne određenu razinu, počinje otjecati kroz kanal. To se događa brže nego što se šupljine pune, pa protok na površini slabi dok se ponovo ne napune i voda ne poteče, a cijeli proces krene iznova.

To je ipak pojednostavljeno objašnjenje. Stručna literatura upozorava da mehanizmi povremenih izvora mogu biti složeni te da ponašanje ovisi i o razini podzemne vode i vremenskim uvjetima.

Zaganjalka je u slovenskom registru evidentirana kao lokalno značajna hidrološka prirodna vrijednost, a prvi je put opisana prije gotovo 70 godina. S obzirom na stanje pristupnih puteva, posjet se ne preporučuje, ali Cerkno i okolica imaju brojne druge atrakcije i zanimljivosti koje možete obići. Jedna od najpoznatijih je Arheološki park Divje babe sa špiljom u kojoj je pronađena takozvana neandertalska frula, predmet koji se smatra najstarijim poznatim glazbalom na svijetu.

U samom mjestu vrijedi izdvojiti i Cerkljanski muzej, posvećen lokalnoj povijesti, a u neposrednoj blizini zanimljiva je Partizanska bolnica Franja, no ona je nažalost trenutno zatvorena zbog obnove i obilazak nije moguć.

U blizini mjesta nalazi se slap Padstanajca, do kojeg je uređen pristupni put. Prizor je prekrasan: voda se preko 28 metara visoke stijene spušta u obliku „konjskog repa“, a zatim se po stijeni raspršuje poput lepeze. Iza slapa se nalazi mala špilja, a zbog specifičnog oblika slap je moguće obići i hodati iza njega. Od Šebrelja do slapa vodi označena staza duga oko 1,6 kilometara, za koju službena turistička stranica Cerknog navodi oko pola sata hoda.