Čak 70 škotskih otoka moglo bi uskoro postati dio Norveške! Pokreću inicijativu za odcijepljenje od Ujedinjenog Kraljevstva
Otočje Orkney arhipelag je na sjeveru Škotske koji ima oko 70 otoka. Njih dvadesetak je nenaseljeno, a najveći je otok Mainland površine je 523 četvorna kilometra. Po veličini je Mainland deseti najveći otok u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ovo je povijesno područje zadnjih dana pod povećalom javnosti nakon što je objavljeno da se žele odcijepiti od Škotske i Ujedinjenog Kraljevstva jer su nezadovoljni financijskim tretmanom u toj zajednici država.
OTOCI SU NEKAD BILI DIO NORVEŠKE, PA SU PRIPALI ŠKOTSKOJ KAO MIRAZ 1472.
Čelnici otočnog vijeća, piše LBC, smatraju da Orkney ne dobiva pošteni dio novca od Vlade i za ovaj tjedan najavljuju raspravu o alternativnim oblicima upravljanja. Jedna od opcija je pridruživanje Norveškoj kao samoupravno područje, razmatra se i opcija priključivanja Danskoj na sličan način kao Farski otoci. Treća je mogućnost da se proglasi neovisnost od Krune ili nezavisni prekomorski teritorij.
Ovo je otočje, naime, bilo pod upravom Norveške i Danske do 1472. godine, a tada je pripalo Škotskoj kao dio miraza Margarete od Danske prilikom udaje za Jamesa III. Jedan je od argumenata otočnih vlasti da su povijesno puno dulje bili dio nordijskog kraljevstva nego UK-a.
GLAVNI SU PROBLEM STARI TRAJEKTI I LOŠE VEZE IZMEĐU OTOKA I KOPNA
Glavni su problem, koji navode inicijatori odcjepljenja, trajektne linije između kopnene Škotske i otoka. Potrebno je, kažu, zamijeniti cijelu trajektnu flotu koja je jako stara, a za to ne dobivaju potporu Vlade. Sredstva koja se u otočje Orkney slijevaju iz centralnog budžeta su znatno manja po glavi stanovnika u odnosu na ona koja dobivaju stanovnici Shetlanda i Zapadnih otoka.
Nadalje, ističu da je nafta iz Sjevernog mora znatno doprinijela ekonomiji zemlje, a da sami stanovnici Orkneyja od toga nisu imali nikakve koristi. Čelnici otočja će o prijedlogu raspravljati u utorak, no iz škotske vlade već sad javno govore da ga neće podržati i da je spremna financijska pomoć za trajekte.
NA OTOCIMA ARHIPELAGA ORKNEY SU LJUDI ŽIVJELI PRIJE VIŠE OD 8500 GODINA
Otoci koji su danas dio arhipelaga Orkney bili su naseljeni još prije 8500 godina. Pripojeni su Kraljevini Norveškoj 875. godine, da bi prešli u škotske ruke 1472. Otoci su podijeljeni u dvije skupine, na Sjeverne i Južne otoke. Klima je na njima relativno blaga, a zemlja je plodna. Zato je poljoprivreda najvažnija gospodarska grana, a posljednjih su godina uzoran primjer korištenja obnovljivih izvora energije. Štoviše, količina energije koju Orkney proizvede iz obnovljivih izvora, ponajprije vjetra, premašuje njihove potrebe.
MJESTO SVJETSKE BAŠTINE I NAJSTARIJA NEOLITSKA NALAZIŠTA U EUROPI
Ovo otočje sadrži neka od najstarijih i najbolje očuvanih neolitskih nalazišta u Europi, a “Srce neolitskog Orkneyja” proglašeno je mjestom svjetske baštine UNESCO-a. Otoci obiluju zelenilom i bogatim morskim životom, te velikim brojem ptičjih vrsta. Na otočju živi nešto više od 20.000 ljudi, prosječna ljetna temperatura je tek nešto iznad 16 stupnjeva na udaljenijih otocima, i oko 25 na Mainlandu. Broj turista je u porastu, a najviše dolaze zbog bogate kulturne i povijesne baštine, te prirode.
