Nijemci tvrde da Hrvatska nije samo zemlja mora i plaža. Posebno su ih oduševila ova prirodna čuda

Popularna ljetna destinacija na jugu Europe, Hrvatska, poznata je po svojoj naizgled beskrajnoj obali prošaranoj brojnim otocima. No itekako se isplati uputiti i u unutrašnjost zemlje: tek kratka vožnja od Jadrana dijeli vas od jedinstvenih jezera i pravih prirodnih čuda, ovako se o Lijepoj našoj raspisao njemački portal Travel Book. U tekstu ističu da imamo obalu dugu više od 1700 kilometara, a krasi je i više od 1200 otoka, što je čini idealnom za odmor. ”No ono što mnogi zaboravljaju jest to da ondje blistavo plavo nije samo more: naime, jednako očaravajuća su i brojna jezera”, dodali su pa izdvojili osam po njima najljepših.

Popis otvara slano jezero Mir, smješteno u srcu Parka prirode Telašćica na Dugom otoku. Od mora ga dijeli tek strma obala. Voda je u njemu plitka i slana te nije u potpunosti odvojena od Jadrana, a temperatura joj je redovito dva do tri stupnja viša nego u okolnom moru.

Za vrijeme plime morska voda kroz pukotine na dnu prodire u jezerski bazen. U blizini se uzdižu impresivni dugootočki klifovi, poznati i kao ”Stene”, visoki čak 160 metara. ”Uz malo sreće, ondje je moguće vidjeti i dupine, a svakako ne treba propustiti ni posjet idiličnoj plaži Sakarun, poznatoj po bijelom pijesku”, pišu Nijemci.

Na krajnjem jugu Hrvatske, nedaleko od Dubrovnika, izdvajaju Mljet, otok jedinstvenog krajolika koji je prepun hrasta crnike i borova. Ondje ih se najviše dojmio istoimeni Nacionalni park koji zauzima većinu otoka te obuhvaća dva slana jezera, Veliko i Malo.

Brojne utvrde i spomenici, među kojima se posebno izdvaja iznimno dobro očuvan samostan na obali Velikog jezera, svjedoče o bogatoj povijesti otoka. Ljubitelji prirode ondje mogu uživati u netaknutoj ljepoti, maslinicima, vinogradima i gustim šumama.

Naravno, dio teksta posvetili su i čuvenim Plitvičkim jezerima, najvećem i najstarijem hrvatskom nacionalnom parku, smještenom u planinskom krškom području Like. Njegovo najveće bogatstvo čini 16 tirkiznih jezera koja se prelijevaju jedno u drugo, pritom stvarajući spektakularne slapove.

Park je od 1979. pod zaštitom UNESCO-a, a osim jezera, ima i bogatu floru te faunu. Travel Book prenosi i riječi jednog gosta koji je na TripAdvisoru Plitvice opisao ovako: ”Područje je golemo, ondje možete provesti dane. Staze vode kroz šume, a iza svakog ugla otkriva se novi slap”.

Dalje pišu da se prekrasni slapovi mogu pronaći i u Nacionalnom parku Krka, nazvanom po rijeci Krki koja protječe kroz njegovo središte. Osim sedam slapova, hvale i Visovačko jezero. Na njemu se, dodaju, nalazi otočić Visovac s franjevačkim samostanom iz 1445. i crkvom, koje okružuje prekrasan vrt. Vožnja brodom do otoka traje oko 45 minuta.

Na njemačkom popisu našlo se i Vransko jezero u istoimenom Parku prirode smještenom u Dalmaciji, između Zadra i Šibenika. Proteže se paralelno s obalom i najveće je prirodno jezero u Hrvatskoj. ”Područje oko njega predstavlja najznačajnije prirodno močvarno stanište na hrvatskoj obali. Posebnost parka je i ornitološki rezervat koji pruža gotovo netaknut dom brojnim vrstama ptica”, navode Nijemci.

Na kraju izdvajaju i Crveno te Modro jezero u dalmatinskom zaleđu kraj Imotskog. Crveno jezero svojim čitateljima predstavili su kao golemi vodom ispunjeni krški ponor promjera oko 200 i dubine gotovo 290 metara, poznat po strmim liticama te brojnim špiljama.

”Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, njegova istražena dubina doseže oko 530 metara. Voda kroz podzemne kanale otječe ispod dna jezera, a ime je dobilo po crvenkastosmeđim stijenama koje ga okružuju”, piše Travel Book. Za Modro jezero kažu da je, baš poput Crvenog, smješteno u dubokoj vrtači, ali znatno je šire, promjera oko 600 metara.

Ukupna dubina njegovog kratera je oko 220 metara, a razina vode varira ovisno o godišnjem dobu. ”Godine 1914. voda je dosegnula rekordnu razinu od 114 metara, preplavivši južni rub. Jezero je omiljeno izletište i planinarska destinacija, a ljeti se u njemu može i kupati”, zaključuju.