Otkriveno je djelo koje je Antoni Gaudi prešutio: neobična koliba u šumi 100 je godina bila skrivena od očiju javnosti

Vjerojatno ste svi čuli za Sagradu Famíliu u Barceloni, a ako niste, onda ste zasigurno čuli za onu crkvu koja se gradi već stoljećima tamo negdje u Španjolskoj, a i dalje nije završena. Iako već godinama slušamo kako se gradnja bliži kraju, taj kraj izgleda nikako ne dolazi na red. Najnovije informacije govore da se iznad crkve konačno uzdiže posljednji križ na tornju Sagrade Famílije. Ako je ovo doista istina, ovim će se korakom obilježiti simboličan kraj jednog od najdugovječnijih arhitektonskih projekata u povijesti. I tako, dok smo se lagano pripremali na svijet u kojem će se manje pričati o famoznom arhitektu katedrala Antoniju Gaudíju, stigla je vijest koja dokazuje da priča o njemu neće tako lako uminuti.

Naime, sto godina nakon arhitektove smrti, u gustim šumama katalonskih Pirineja službeno je potvrđena nova Gaudíjeva građevina. Radi se o Xalet del Catllaràsu, skromnom planinskom odmaralištu smještenom u masivu Catllaràs, nedaleko od gradića La Pobla de Lillet, otprilike stotinjak kilometara sjeverno od Barcelone. Godinama je ta građevina živjela negdje na rubovima stručne literature, spominjana usput u lokalnim novinama i regionalnim vodičima, ali nikad nije bila službeno uvrštena u Gaudíjev opus. Sve do sada.

Istraživanje koje je predvodio Galdric Santana Roma, direktor Katedre Gaudí na Politehničkom sveučilištu Katalonije, konačno je potvrdilo autorstvo. “Objektivno i nedvosmisleno”, kako sami kažu, a prenosi Elle Decor. Analiza se oslanjala na arhivske dokumente i pomnu usporedbu s poznatim Gaudíjevim projektima, a rezultati su objavljeni upravo u godini koja obilježava stoljeće od arhitektove smrti.

Naručitelj projekta bio je Eusebi Güell, industrijski magnat i Gaudíjev doživotni mecena, figura bez koje ne bi nastao ni Park Güell ni mnoga druga arhitektova remek-djela. Güell je u regiji posjedovao rudnike ugljena, a odmaralište je izgrađeno između 1901. i 1908. kako bi se u njemu smjestili inženjeri, mnogi od njih Britanci, koji su vodili rudarske radove.

Projekt otkriva jednu drukčiju stranu Gaudíja. Daleko od gradske buke, spektakularnih pročelja i crkvenih narudžbi. Volumen ove kuće kompaktan je, organiziran oko neobičnog tlocrta s vanjskim stubištem, a strmo krovište i masivni kameni zidovi odgovaraju planinskom krajoliku i surovoj klimi Pirineja. Ipak, geometrija stubišta, lučni elementi i karakteristični rasporedi prostorija nedvosmisleno otkrivaju da se radi o Gaudíju. Jedan od ključnih dokaza bio je upravo parabolični luk, forma toliko smjela i neobična za ono doba da su je graditelji naknadno ojačali nosivim zidovima jer joj jednostavno nisu vjerovali. “Toliko je bila nova i smjela da oni koji su gradili nisu joj vjerovali”, objašnjava Santana

Početkom 20. stoljeća Gaudí je bio zatrpan narudžbama i izgradnju Xalet del Catllaràsa prepustio je suradnicima, bez osobnog nadzora. Rezultat se nije poklapao s izvornim nacrtima, a u to je vrijeme bilo uobičajeno da arhitekt ne potpiše djelo ako nije izvedeno onako kako je zamišljeno.

“Moglo bi se reći da je ovo sporedno djelo”, kaže Santana, “ali ono što ga zapravo čini posebnim jest Gaudíjev način razmišljanja. Gradio je na mjestu gdje je imao potpunu slobodu, bez urbanih propisa i ograničenja visine, i upravo tu je primijenio svoju filozofiju moderne arhitekture u najčišćem obliku.”

Stanovnike La Pobla de Lilleta ova potvrda nije iznenadila. “Ovo donosi pravdu i potvrđuje ono što su mještani oduvijek znali”, rekao je gradonačelnik Enric Pla. Planinari koji prolaze tim šumama godinama su se zaustavljali uz skromnu vikendicu, ne znajući da gledaju djelo jednog od najvećih arhitekata moderne povijesti.

Katalonska ministrica kulture Sònia Hernández Almodóvar pozdravila je otkriće kao plod “rigoroznog istraživanja od iznimne vrijednosti za kulturnu baštinu”, koje Gaudíjev opus obogaćuje upravo u ovoj simboličnoj godini. Lokalna vlast, koja je vlasnik zgrade, razmatra pretvaranje kolibe u planinsko sklonište kako bi se osigurala njezina konzervacija i otvorila svima.