Slikoviti gradić u srcu “zlatne doline” oduševljava zelenilom, krivudavim uličicama i bogatom poviješću, a nazivali su ga i slavonskom Atenom
Smještena u ‘zlatnoj dolini’ i okružena predivnom prirodom, Požega kao da šapće ‘dođi’. Ovaj grad s 26 tisuća stanovnika definitivno je slatka opcija za izlet, pomalo neobična za ravničarsku Slavoniju. Ovdje će vas, za razliku od ‘uobičajene slavonske slike‘ dočekati brdašca i gore te krivudave ulice. Naravno, grad se može pohvaliti i bogatom kulturno-povijesnom ostavštinom, dok okolica nudi niz opcija za aktivni provod u prirodi. Sve u svemu, ovaj grad nije bez razloga svojedobno nazivan ‘slavonskom Atenom’. Izlet u Požegu budi sva osjetila i uvijek je dobra ideja, a u jesen je ovaj grad posebno šarmantan.
GRAD SE PRVI PUT SPOMINJE 1227. GODINE, A O PODRIJETLU IMENA POSTOJE DVIJE TEORIJE
Postoje dvije teorije kako je Požega dobila ime. Prema prvom objašnjenju, ime dolazi od riječi ‘požega’ što je naziv za tlo koje je nastalo paljenjem šikare te je tako pretvoreno u plodnu zemlju. Prema drugom, Požega je, navodi se na službenim stranicama turističke zajednice Požege, ime dobila po procesu izdvajanja korisne rude iz kamena. Naime, kamen se, kako bi se to dogodilo, zagrijavao do visokih temperatura i zatim naglo hladio u vodi potoka. On se nazivao ‘požegom’, jer se u njemu trebao ‘žesti’ vrući kamen.
Prvi put se pisani zapis o gradu Požegi spominje davne 1227. godine. Od tada pa do danas grad se prometnuo u sjedište Požeške-slavonske županije, ali istaknuo se kroz povijest i kao pravi kulturni centar. Upravo je tamo primjerice, osnovana prva gimnazija u Slavoniji 1699. godine, dok je u 19. stoljeću dobio slavni nadimak spomenut u uvodu teksta.
GRAD IMA DVA VAŽNA TRGA KOJA OKRUŽUJU POVIJESNE ZNAMENITOSTI
Prema prijedlogu na internet stranici tamošnje turističke zajednice, upoznavanje grada najbolje je započeti u samom centru, na glavnom gradskom trgu, baroknom Trgu sv. Trojstva, na kojem se nalazi niz važnih zdanja – Gradski muzej, Gradska vijećnica, gradska tržnica, crkva Sv. Duha s franjevačkim samostanom, kip Presvetog Trojstva (Kužni pil), Gradsko kazalište i Biskupski dvor. Još jedan trg kojem valja posvetiti više pažnje jest Trgu sv. Terezije gdje se nalaze Dijecezanski muzej Požeške biskupije i barokna katedrala Sv. Terezije Avilske, ali i park šuma te šetalište Stari grad, koji se naziva plućima grada.
POŽEŠKA KUĆA IDEALNA JE ZA UPOZNAVANJE S ‘OSNOVAMA’ GRADA
Kad ste u Požegi, nikako nemojte preskočiti ni Požešku kuću, u biti možda bi upravo ona trebala biti prvo odredište jer je riječ o centru za posjetitelje u kojem posjetitelji mogu doznati sve bitne informacije o gradu te dobiti prvi dojam o njegovoj povijesti i kulturi. U prizemlju centra nalazi se multimedijska instalacija u sklopu koje, stoji u opisu, posjetitelji mogu isprobati vožnju na ‘pijanom biciklu’.
U vožnji mogu upoznati prirodna bogatstva požeškog kraja te se čak, kako kažu, okušati u dvoboju s barunom Trenkom. U podrumu centra glavna pak su tema vino i čokolada, koji su, hvale se u Požegi, postali dio identiteta grada. U tom dijelu centra može se doznati sve o tamošnjem vinarstvu, tvornici Zvečevo, požeškim tradicionalnim jelima pa čak i doznati legende o ljubavima poznatih stanovnika Požege.
ZA POGLED NA GRAD POSJETITE UZVISINU SOKOLOVAC, ZA PLANINARENJE PAPUK
Sokolovac je uzvisina nedaleko samog centra grada. Ime nosi po fra Luki Ibrišimoviću Sokolu, koji je s te uzvisine potjerao Turke iz Požege i kojem je sam car nadjenuo nadimak ‘Sokol’. Do Sokolovca vodi i staza ‘Put Sokola’, a s izletišta se otvara lijep pogled na grad te požešku kotlinu i gorje koje je okružuje. Požega i njezina okolica odlična su destinacija i za ljubitelje biciklizma, ali i planinarenja. Biciklistima se, za početak, preporučuje kružna panoramska biciklistička staza koja počinje i završava kod izletišta i kampa Zlatni lug. Vrlo lijepe planinarske opcije pak se mogu pronaći u Parku prirode Papuk, dok se strastvenim planinarima sugerira da okuse Slavonski planinarski put.
