Ovo je mjesto s kojeg se pruža jedan od najljepših pogleda na Jadranu! Do njega vodi staza duga dva sata hoda

Mnogo se epitetima nabijenih rečenica veže uz ovu planinu. Nazivaju je mjestom s kojeg se pružaju neki od najljepših pogleda na Jadranu, a često i jednom od, ako ne i najatraktivnijom planinom na hrvatskim otocima. Slagali se s tom tvrdnjom ili ne, jedno se ne može osporiti: Osoršćica na otoku Lošinju istinski je melem za planinarsku dušu. Ovo su svi razlozi zašto…

Osoršćica nije najviša, a ni najduža planina na svijetu. Duga je oko 15 kilometara, a ide do visine od 589 metara te, prema definiciji, spada u niske planine. Njezin najviši vrh zove se Televrin, a protegnula se preko sjevernog dijela Lošinja, od Osora do naselja Ćunski. Ime je dobila po ovom prvom. No, to se mjesto ne nalazi na otoku koji je njezin dom, nego na ‘susjedu’ Cresu. Nije uvijek bilo tako. Naime, ime potječe iz vremena kada Lošinj i Cres nije razdvajao morski tjesnac Kavuada, umjetno napravljen kako bi se skratilo putovanje brodovima.

Pozornost planinara ova planina asimetričnog izgleda, strmija prema zapadu te blažih padina na istoku, privlači već dugo, točnije od 19. stoljeća. Dapače, slovi kao prva planina na hrvatskim otocima koja je privukla pozornost turista. Jedan od njih bio je i austrougarski prijestolonasljednik Rudolf II. On se na Osoršćicu, na njezin najviši vrh Televrin, popeo 1887. godine. Sjećanje na to danas slavi i Staza princa Rudolfa.

Kao i mnogi poslije njega uživao je u, glasi konsenzus, jednom od najljepših pogleda na Jadranu te jednom od najljepših pogleda na Velebit općenito. Naime, ta najduža hrvatska planina se s Osoršćice, kada je lijepo vrijeme i dobra vidljivost, pokazuje u cijeloj svojoj dužini.

Što se tiče uspona na tu planinu, dva su glavna planinarska puta, onaj iz Osora i onaj iz Nerezina, a ‘nameću’ se dva planinarska cilja. Prvi je Televrin, najviši vrh Osoršćice i otoka Lošinja, a drugi Sveti Mikula, po mnogima najljepši vrh Osoršćice, na kojem se nalazi i kamena kapelica posvećena tom svecu. Riječ je u biti o Svetom Nikoli, kojeg se lokalno naziva Mikula. Taj je vrh visok 557 metara, s njega se pruža prekrasan pogled na more te južni dio Lošinja.

Jedna od postaja planinara svakako je i planinarska kuća Svetoga Gaudenta koja se nalazi na 274 metra nadmorske visine, na grebenu Mažova gora u području iznad Ridifuntane. U biti je riječ o bivšem talijanskom vojnom objektu koji je preuređen u planinarsku kuću, a ime je dobila po osorskom biskupu i svecu za kojeg predaja kaže da je živio kao pustinjak u špilji podno Televrina, koja i danas nosi njegovo ime. Kuću krasi predivni pogled na Susak, Unije, Učku i Velebit, kao i Osor, Ustrine i Martinšćicu, a njezina je okolica odlična i za promatranje zvijezda.

Sveti Gaudent je inače preminuo 1050. godine, a navodno je protjerao zmije otrovnice s cresko-lošinjskog arhipelaga. Svatko tko sa sobom ponese komadić kamena iz njegove špilje, priča se, zauvijek će biti siguran od napada divljih životinja.

Osoršćica je poznata i po svojim jamama, među kojima se ističe Vela jama dugačka oko 40 metara. Riječ je o značajnom arheološkom nalazištu: u njoj je pronađeno kameno i koštano oruđe te ostaci keramike. Ti nalazi stari su oko 35 tisuća godina.

Zbog niza planinarskih i pješačkih staza Osoršćica se pokazuje kao idealna opcija za izletničke pohode tijekom cijele godine. No, što se tiče uspona na njezine vrhove, stvari su poprilično jasne. Najkraći uspon do Svetog Mikule je onaj iz Nerezina i traje otprilike dva sata. Ako se kreće iz Osora do tog vrha, a preko planinarske kuće Sveti Gaudent te Televrina, potrebno je oko četiri i pol sata.