Ova je zemlja jedna od najbrže rastućih turističkih destinacija na svijetu: ima bogatu povijest i prekrasnu prirodu, a tepaju joj i da je najbolje čuvana europska tajna
Armenija, biser južnog Kavkaza s nešto manje od tri milijuna stanovnika, azijska je država bez izlaza na more koja graniči s Turskom, Gruzijom, Azerbajdžanom i Iranom. Nacionalnu zastavu ove republike čini vodoravne linije s tri boje – crvenom (simbolizira krv koju su Armenci prolili u prošlosti), plavom (stoji za nepromjenjivu armensku zemlju) i narančastom (predstavlja hrabrost i rad armenskog naroda). Armenci u Nagorno-Karabahu u susjednom Azerbejdžanu koriste sličnu zastavu, ali s bijelim stiliziranim uzorkom tepiha koji je dodan na njezinom kraju. No, to je samo dio zanimljivosti o Armeniji: u nastavku bolje upoznajte ovu nevjerojatnu zemlju i uživajte u istraživanju!
NACIONALNO VOĆE U ARMENIJI JE MARELICA
Marelica se smatra nacionalnim voćem Armenije i ima veliko simboličko značenje u kulturi te zemlje. Čak i latinsko ime, Prunus Armeniaca, govori u čast toj činjenici. Marelice su, naime, bile poznate u Armeniji još u antičko doba, a njihove sjemenke pronađene su i tijekom arheoloških iskapanja u Garniju. Štoviše, mnogi znanstvenici sugeriraju da je osvajač Aleksandar Veliki prenio marelicu iz Armenije u Grčku i tako je uveo u mediteransku regiju. Jedna legenda kaže da je marelica jedino drvo koje je biblijski Noa uzeo s Arke i posadio u novo tlo.
Iako je velika poplava uništila mnoge voćke, marelica je preživjela. A od njezinog stabla izrađuje se i najpoznatiji armenski puhački instrument – duduk. Karakteriziraju ga tople, meke, ponekad tužne i dramatične melodije, koje prate gotovo sve armenske tradicionalne plesove i pjesme. Inače, duduk možete čuti i u soundtracku holivudskog blockbustera “Gladijator“, ali i u hit TV seriji “Igra prijestolja“.
Naravno, mnogi smatraju da se narančasta boja na armenskoj zastavi odnosi upravo na marelice, a po ovom voću nazvan je i međunarodni filmski festival – Golden Apricot (Zlatna marelica) – koji se svake godine, od njegovog utemeljenja 2004., održava u glavnom gradu Erevanu.
DRUGI VAŽNI SIMBOLI ARMENIJE SU PLANINA ARARAT I VEĆ SPOMENUTA NOINA ARKA
Iako je smještena u istočnoj Turskoj, pod čiju kontrolu je došla tijekom tursko-armenskog rata 1920. godine, Armenci dotičnu planinu smatraju svojom i svetom. Ista je često spominjana u njihovoj književnosti i umjetnosti općenito, a također je i ikona armenskog iredentizma. Riječ je o nacionalističkim pokretima i ideologijama koje se zalažu za mijenjanje državnih granica kako bi etničke manjine koje žive na pojedinom prostoru došle pod vlast države u kojoj čine većinu.
Osim toga, Ararat se još od srednjeg vijeka poistovjećuje s istoimenom planinom koja je u Knjizi postanka Starog zavjeta opisana kao počivalište Noine arke, tj. mjesto na koje je ona pristala nakon potopa. Unatoč tome što leži izvan granica moderne Armenije, Ararat je s njom povijesno povezan, a Armenci su, između ostalog, nazivani i “narodom Ararata“. Planina se i u pretkršćanskoj armenskoj mitologiji spominjala kao dom bogova, a u eri romantičnog nacionalizma, u 19. stoljeću, Ararat je simbolizirao povijesnu, armensku nacionalnu državu.
BOGATA POVIJEST PRIČA NEVJEROJATNE PRIČE
Nakon burne prošlosti, 21. rujna 1991. ova kavkaska ljepotica proglasila je neovisnost od Sovjetskog Saveza. Armenska dijaspora danas broji oko pet milijuna ljudi, od kojih mnogi žive u Rusiji, Sjedinjenim Američkim Državama, Francuskoj, Gruziji, Iranu, Njemačkoj, Ukrajini, Libanonu, Brazilu, Argentini, Siriji i Turskoj. Armenski narod pretrpio je i strašan genocid, koji se pod Otomanskim Carstvom dogodio između 1915. i 1923. Tad je ondje ubijeno 1,5 milijuna ljudi.
Armenija se može pohvaliti činjenicom da je bila prva država u svijetu koja je prihvatila kršćanstvo kao službenu vjeroispovijest. Naime, tamošnja apostolska crkva jedna je od najstarijih kršćanskih denominacija na svijetu, koja datira iz ranog 4. stoljeća nove ere. Osim toga, katedrala Etchmiadzin, smještena u blizini glavnog grada Erevana, najstarija je kršćanska crkva u svijetu koju je sagradila neka država (od 301. do 303. godine) i nalazi se na UNESCO-vom popisu svjetske baštine.
A SJEĆATE LI SE GARNIJA S POČETKA OVOG TEKSTA?
E pa u tom selu, udaljenom 30-ak kilometara od prijestolnice, nalazi se jedan je od rijetkih poganskih hramova. Vjeruje se da ga je izgradio kralj Tiridates I. još u 1. stoljeću nove ere i posvetio Mihru, bogu sunca. Opisivan je kao najistočnija građevina grčko-rimskog svijeta i jedini postojeći grčko-rimski hram u bivšem Sovjetskom Savezu. Ostao je odlično sačuvan i danas je vrlo popularna turistička atrakcija.
Vrlo specifičan je i armenski jezik, koji pripada jedinstvenoj indoeuropskoj jezičnoj obitelji sa svojim zasebnim ogrankom. Armenska abeceda, koju je 405. godine stvorio jezikoslovac i prosvjetitelj Mesrop Maštoc, jedna je od najstarijih abeceda koja se i dandanas koristi. Ista je odigrala ključnu ulogu u očuvanju armenske kulture i identiteta. Što se jezika tiče, upravo se u glavnom gradu Erevanu nalazi muzej Matenadaran, jedno od najstarijih i najbogatijih svjetskih spremišta drevnih rukopisa koje čuva najvažniju armensku književnost i povijesne dokumente.
JEDNA OD NAJBRŽE RASTUĆIH TURISTIČKIH DESTINACIJA U SVIJETU
I sam Erevan jedan je od najstarijih kontinuirano naseljenih gradova u svijetu. Osnovan je još oko 782. godine prije Krista, o čemu svjedoči i pisana potvrda o njegovom nastanku – natpis na klinastom pismu u kamenu. Grad je izgrađen na sedam brežuljaka pa se neke njegove četvrti nalaze na brdima, a neke u dolinama. Visinska razlika između njegovih pojedinih dijelova varira od 865 do 1390 metara.
Bezbroj je razloga za posjet Armeniji! Primjerice, u veljači 2020. UN-ova Svjetska turistička organizacija izvijestila je da je ta zemlja jedna od najbrže rastućih svjetskih turističkih destinacija. Istodobno, CNN je Erevan uvrstio među 20 najljepših europskih gradova, a The Daily Telegraph čitavu Armeniju opisao je kao najbolje čuvanu europsku tajnu.
