Lako je onima koji imaju more? Ljudi s terena otkrivaju kako graditi svoju priču bez plaža i palmi, a kako uz obalu

Sunce, more, plaža, koktel. Iako je to često slika hrvatskog turizma u svijetu, činjenica je da je on puno više od toga i domaći gost to dobro zna. Ali kako razvijati svoju ponudu daleko od obale, a s kojim se izazovima susreću oni uz more? Jedan od iščekivanijih panela na konferenciji Beep Up Putni Kofer, održanoj prošlog petka u Šibeniku, bio je razgovor nazvan “Lako je vama, vi imate more”, na kojem su sudjelovali predstavnici turističkih zajednica na kontinentu i na obali, te predstavili neke zaista vrijedne poglede na turizam i lekcije iz kojih se moglo puno toga naučiti.

Jedan od svijetlih primjera kontinentalnog turizma svakako je naše zeleno i bregovito Zagorje, regija dvoraca, termi i fantastične hrane. Krapinsko-zagorska županija može se pohvaliti onime o čemu Hrvatska u turističkom smislu sanja – a to je cjelogodišnji turizam. Ključ uspjeha je, među ostalim, u njihovim kućama za odmor, otkrila je direktorica TZ Zagorja Sanja Škrinjar. Istaknula je kako trenutačno imaju 200 kuća za odmor, što je značajan porast u odnosu na njih 70, koliko ih je bilo registrirano 2018. godine.

“Puno ulažemo u suradnju s iznajmljivačima, kako kroz edukacije tako i putem direktne financijske pomoći, konkretno, primjerice, financiranjem fotografija ili videa kojima predstavljaju svoj smještaj. Naš je veliki adut, osim već slavnih termi i toplica, i bogata kultura, muzeji, dvorci, kao i aktivni odmor,” istaknula je Škrinjar. Rezultat svega navedenog je cjelogodišnja posjećenost, u kojoj domaći gosti čine oko 48 posto posjeta, a strani 52 posto.

Stupovi razvoja održive destinacije su kultura i sport, istaknula je pak direktorica TZ općine Vrsar Klara Trošt Lesić. U ovoj obalnoj destinaciji podržavaju svoje kolege i destinacije u unutrašnjosti kroz zanimljive projekte. “Od prošle se godine održavaju Istarske večeri na kojima se gostima u Vrsaru predstavljaju destinacije u unutrašnjosti. Vrsarska obala postaje njihova pozornica, a gost dobiva priliku otkriti neku novu lokaciju udaljenu od mora za koju možda nije ni znao,” ispričala je Trošt Lesić.

Dobra informacija čini čuda, a drugi je ključ uspjeha suradnja među destinacijama i turističkim zajednicama. “U Istri tijekom godine imate više od 2000 događanja, a u srpnju i kolovozu i po 14 dnevno. Broj događanja je sve veći i zato je nužna suradnja da susjedne destinacije ne budu jedna drugoj konkurenti, već da surađuju, što nam je svima u interesu,” rekla je direktorica TZ općine Vrsar i istaknula kako je jedna od strategija napraviti prepoznatljive manifestacije i programe koji se održavaju više puta.

Predstavilo se i Jastrebarsko, malo mjesto pored Zagreba, koje se turistički razvija i gradi fantastičnu, održivu priču. Direktorica TZ Jastrebarsko otkrila je kako raste broj kreveta s fokusom na kvaliteti, te da je prekretnica za Jasku bila korona. Danas je Plešivica prepoznata kao regija najboljih pjenušaca, koja ima i Michelinom nagrađeni restoran Korak. Jastrebarsko je okruženo zelenilom i pješačkim, planinarskim i biciklističkim stazama, a u samom centru krasi ga predivan dvorac Erdödy čija se obnova bliži kraju. Sve navedeno prepoznali su gosti, pa je Jaska već u 2024. ostvarila strateški cilj koji je bio predviđen za 2030. godinu.

Predstavnik destinacije koja ima more na panelu je bio i Željko Burić, gradonačelnik Šibenika, grada domaćina konferencije. On je opisao kako nije lako turizam uvijek graditi ni uz more i podsjetio na industrijsku povijest grada i narušeni imidž koji Šibenik imao do prije 15-ak godina. No konstantnim ulaganjem, korištenjem novca iz EU i obnovom vrijedne baštine poput tvrđava, uspjeli su preokrenuti priču, bazirati ju na bogatoj kulturi, sadržajima i kvaliteti, i danas je Šibenik primjer održivog razvoja turizma, kojeg taj isti turizma ne “pojede” čak ni u vršnim ljetnim mjesecima.

O ponudi kontinenta govorio je i direktor Turističke zajednice Osječko-baranjske županije Mislav Matišić. Opisao je kako su promijenili, te i dalje mijenjaju, nekad negativnu percepciju koja se vezala uz slavonski kraj. Danas je istok Hrvatske sinonim za uživanje, opuštenost i gostoljubivost, zbog čega su i osmislili slogan “HeadOnEast” kojim pozivaju goste na hedonizam na istoku.