Hrvatski grad proglašen je drugim najugodnijim gradom za život u Europi! Iza sebe je ostavio Beč, München i Amsterdam

Tuđa trava je uvijek zelenija; to bi možda trebao biti slogan za većinu hrvatskih županija. Nažalost, nekako smo uvijek uvjereni da se negdje drugdje živi bolje. U nekom uređenijem gradu, bogatijoj državi, na mjestu gdje su plaće veće, javni prijevoz funkcionira besprijekorno, a svakodnevica izgleda barem malo jednostavnije nego kod nas. I teško je reći da za takvo razmišljanje nemamo razloga. Međutim, jedna nedavno objavljena međunarodna analiza pokazala je da stvari možda nisu takve kakvima ih mi često vidimo. Među 125 gradova iz Europe i šire regije, jedan hrvatski grad zauzeo je čak drugo mjesto prema ugodnosti života, odmah iza nizozemskog Haaga. Još je zanimljivije što ni ostali hrvatski gradovi obuhvaćeni analizom nisu prošli nimalo loše.

Riječ je o Osijeku, koji je prema analizi platforme Visual Capitalist, objavljenoj 12. listopada 2026. godine, ostvario jedan od najboljih rezultata među 125 uspoređenih gradova. Istraživanje se temelji na podacima međunarodne baze Numbeo, a u obzir su uzeti različiti pokazatelji kvalitete života i svakodnevni troškovi.

Osijek se tako našao ispred Beča, Münchena, Amsterdama i brojnih drugih gradova koje tradicionalno povezujemo s visokim životnim standardom. Njegov indeks kvalitete života iznosi 195,5, dok indeks troškova života doseže 49,3. Za usporedbu, u Haagu taj drugi pokazatelj iznosi 76,1, a u Amsterdamu čak 82,6.

U Osijeku smo bili nekoliko puta, možda nedovoljno da bismo mogli donositi velike zaključke o kvaliteti svakodnevnog života, ali sasvim dovoljno da steknemo dojam o gradu koji živi punim plućima. Osijek ima neku posebnu lakoću. Široke ulice, prekrasnu šetnicu uz Dravu, puno zelenila, živahne kafiće i restorane te onu ugodnu atmosferu grada u kojem se život ne odvija pod stalnim pritiskom žurbe.

Međutim, Osijek već odavno nije samo miran slavonski grad s lijepom arhitekturom i dobrom gastronomijom. Posljednjih godina prolazi kroz razdoblje intenzivnijeg gospodarskog razvoja, otvaraju se nove poslovne mogućnosti, razvija tehnološki sektor, a sve više pozornosti posvećuje se prometnoj infrastrukturi i uređenju javnih prostora. Posebno je zanimljiv podatak da je od 2021. godine broj zaposlenih u gradu porastao za oko pet tisuća.

Posebno me razveselilo što Osijek nije jedini hrvatski predstavnik pri vrhu ljestvice. Split se svrstao među šest posto najbolje ocijenjenih gradova prema ugodnosti života, a Rijeka među deset posto. Oba su grada prema tom pokazatelju ostvarila bolje rezultate od Amsterdama, Praga i Madrida. Split, koji se često promatra isključivo kroz turizam i ljetne gužve, ipak je puno više od popularne turističke destinacije. Posljednjih godina ulaže se u javnu infrastrukturu, prometna rješenja, poduzetništvo i uređenje gradskih prostora. Grad s jedne strane pokušava odgovoriti na sve veći pritisak turizma, a s druge sačuvati kvalitetu svakodnevice svojim stanovnicima. Upravo je taj odnos jedan od njegovih najvećih izazova.

Ništa manje zanimljiva nije ni Rijeka, grad koji posljednjih godina prolazi kroz velike gospodarske i urbanističke promjene. Razvoj lučke infrastrukture, ulaganja u prometnu povezanost i planirano preuređenje dijelova gradskog središta mogli bi značajno utjecati na njegov budući izgled i svakodnevno funkcioniranje. Pritom Rijeka već ima ono što mnogi veliki gradovi nastoje stvoriti: snažan kulturni identitet, razvijen javni život i blizinu mora, planina i brojnih izletišta.

Zagreb je ostvario nešto slabiji rezultat od ostalih hrvatskih gradova, ali se i dalje našao ispred približno 69 posto analiziranih gradova prema ugodnosti života. Njegov indeks kvalitete života iznosi 178,1, a indeks troškova 55,9.

Kao najveći hrvatski grad Zagreb ima i drugačije prednosti, prije svega šire mogućnosti zapošljavanja, obrazovanja, kulturnog života i razvoja karijere. S druge strane, prometne gužve, rast cijena nekretnina i pritisak na gradsku infrastrukturu svakodnevni su problemi s kojima se njegovi stanovnici susreću.

Naravno, rezultate istraživanja treba promatrati s određenom rezervom jer se Numbeo velikim dijelom temelji na podacima i procjenama samih korisnika. Osim toga, drugo mjesto Osijeka odnosi se na prilagođeni pokazatelj ugodnosti života, a ne na opću ljestvicu kvalitete života.

Ipak, cijela priča otvara jedno zanimljivo pitanje. Koliko uopće primjećujemo kvalitetu života u vlastitim gradovima? Možda smo se toliko naviknuli gledati prema nekim uređenijim i bogatijim europskim sredinama da ponekad zaboravljamo koliko se toga mijenja i razvija upravo pred našim očima.