Skoro tisuću godina je bila najveća katedrala na svijetu pa je pretvorena u džamiju: čuvena Aja Sofija kreće u obnovu

Istanbul poput moćnog magneta privlači posjetitelje sa svih strana svijeta. Grad je to u kojem se susreću Istok i Zapad, dva kontinenta, mnogi kažu da je proturječan sam sebi, živ, bučan, šarolik i kaotičan u isto vrijeme. Nekadašnja prijestolnica triju velikih carstava, rimskog, bizantskog i otomanskog, danas je na svakoj listi putničkih želja. Njegov orijentalni duh savršeno se isprepliće s ritmom suvremenog života, a među bezbrojnim znamenitostima posebno se izdvaja veličanstvena Aja Sofija. Ovih je dana najavljeno da ovo legendarno zdanje kreće u veliku obnovu: donosimo što se zasad zna o planiranim radovima.

Jedan od najslavnijih simbola Istanbula uskoro ulazi u fazu sveobuhvatne obnove. Nakon nedavnog velikog potresa koji je pogodio nekadašnji glavni grad Turske otkrivene su slabije točke u strukturi ove gotovo 1.500 godina stare građevine. Stručnjaci su najavili opsežne radove, ali upozoravaju da će obnova, baš kao i sama Aja Sofija, biti puna iznenađenja.

Najveći izazov bit će očuvanje slavne kupole. Planira se postavljanje zaštitne čelične konstrukcije, radovi na krovu i minaretima te restauracija čuvenih mozaika. Povjesničarka Asnu Bilban Yalcin istaknula je kako nas očekuje „novo poglavlje u knjizi Aje Sofije“, a s obzirom na to da je ova građevina kroz stoljeća bila i katedrala, i džamija, i muzej, nije isključeno da će radovi otkriti još nepoznate detalje iz njezine bogate prošlosti, piše Time Out.

Ovo monumentalno zdanje u srcu današnjeg Istanbula podignuto je 537. godine na nalog bizantskog cara Justinijana. Već pri svom nastanku predstavljala je pravo arhitektonsko čudo, i to ne samo u duhovnom, već i u građevinskom smislu. Skoro tisuću godina bila je najveća katedrala na svijetu, sve dok početkom 16. stoljeća katedrala u Sevilli nije preuzela tu titulu.

Sudbina Aje Sofije zauvijek se promijenila 1453. godine, kada je osmanski sultan Mehmet II Osvajač osvojio Carigrad i pretvorio ovu impresivnu kršćansku katedralu u džamiju. Kroz stoljeća je Aja Sofija bila i ostala simbol prijelaza između svjetova, religija i kultura, utisnuvši svoje ime duboko u povijest čovječanstva.

Njezina revolucionarna kupola, široka 31 metar i visoka 56 metara, već generacijama izaziva divljenje arhitekata i putnika iz cijelog svijeta. Unutar njezinih zidova skrivaju se tragovi svih civilizacija koje su njome vladale – od bizantskih mozaika skrivenih tijekom osmanske ere pa sve do vikinškog grafita koji dokazuje da su i ratnici sa sjevera posjećivali Carigrad.

Posebno privlači pažnju takozvani „Stub suza“ iz kojeg i danas kaplje vlaga, a kroz stoljeća su ga pratile priče o njegovim iscjeliteljskim moćima. Unutrašnjost Aje Sofije krije i dva golema mramorna bloka, čija izvorna namjena ostaje predmet rasprava. Neki vjeruju da su služili kao fontane, dok drugi smatraju da su bili simbolički elementi ceremonijalnih prostora. Aja Sofija, prema svemu sudeći, nije samo arhitektonsko remek-djelo, ona je živi muzej povijesti, vjere i legendi.