Povijesni trenutak u Vatikanu! Otvorene su prostorije koje nitko nije vidio stoljećima, a u jednoj od njih nalazi se freska s hrvatskim kraljem

U povodu Svete jubilejske godine 2025. Vatikan je otvorio vrata jednog od svojih najskrovitijih i najtajanstvenijih prostora, veličanstvenih Paulinskih soba. Ovaj dio Vatikanskog apostolskog arhiva, nekoć poznatog kao „Vatikanski tajni arhiv“, stoljećima je bio dostupan samo odabranima, papama, kardinalima i rijetkim povjesničarima kojima je bila ukazana posebna čast. Po prvi put u povijesti ove su prostorije sada otvorene javnosti, a unutar njihovih zidova postavljena je dojmljiva izložba pod nazivom “Jubileji. Rijetki dokumenti iz vatikanskih zbirki”. Ona pruža jedinstven uvid u dugu i bogatu tradiciju jubileja te otkriva fascinantne priče koje su oblikovale povijest Katoličke crkve i njezin duhovni kontinuitet.

U katoličkoj tradiciji jubilej predstavlja izvanrednu godinu oprosta, duhovne obnove i pomirenja. Prvi takav jubilej proglasio je papa Bonifacije VIII. još davne 1300. godine, a tada je Rim pohodilo više od dvjesto tisuća hodočasnika koji su tražili oprost, mir i blagoslov.

Svaka jubilejska godina donosi poziv vjernicima da obnove svoju vjeru i prodube odnos s Bogom, ali i podsjetnik na neprekinuti niz stoljeća koji povezuje današnje vrijeme s bogatom poviješću Crkve. Upravo ta nit između prošlosti i sadašnjosti prožima aktualnu izložbu u Vatikanskim muzejima, u kojima su predstavljeni rijetki i dragocjeni dokumenti, među kojima se ističe i originalna bula pape Bonifacija VIII. kojom je prvi jubilej svečano proglašen.

Paulinske sobe, smještene u sklopu veličanstvene Apostolske palače, do sada su bile poznate samo odabranima, istraživačima i djelatnicima arhiva. Njihovo otvaranje izazvalo je veliko zanimanje jer su, uz vrijednu arhivsku građu, ukrašene nizom prekrasnih fresaka koje prikazuju važne povijesne i duhovne prizore. Ukupno ih je dvadeset i šest, a svaka od njih nosi duboku simboliku i neprocjenjivu povijesnu vrijednost. Posebnu pozornost privlači prizor u drugoj prostoriji, na kojem se nalazi latinski natpis koji spominje hrvatskog kralja Zvonimira, što je oduševilo i domaće i svjetske posjetitelje.

Ispod freske nalazi se latinski natpis koji glasi „Demetrius Croatiae et Dalmatiae Dux a Gregorio VII. Pont. Max, per legatum regali titulo auctus annuum censum. B. Petro se soluturum promittit.” U prijevodu, on govori da je Demetrije, vojvoda Hrvatske i Dalmacije, uzdignut na kraljevski položaj po nalogu pape Grgura Sedmog i da je obećao godišnji danak svetom Petru. Iza toga imena krije se hrvatski kralj Dmitar Zvonimir, koji je vladao u drugoj polovici jedanaestog stoljeća, piše Večernji list. U povijesnim izvorima spominje se pod različitim imenima, poput Demetrius ili Dimitrije, a upravo ovaj zapis u Vatikanu svjedoči o važnosti njegove vladavine i o dubokim vezama između hrvatskog kraljevstva i Svete Stolice.

Krunjenje kralja Zvonimira održano je u crkvi svetog Petra i Mojsija u Solinu, a sam papa Grgur Sedmi poslao je svoga legata da mu preda kraljevsku krunu i potvrdi njegovo pravo na prijestolje. Tim činom Hrvatska je službeno dobila priznanje svoje neovisnosti i položaja kraljevine unutar zapadnog kršćanskog svijeta. Freska u Paulinskim sobama ne prikazuje samo jedan povijesni trenutak, nego i duboko simbolično svjedočanstvo o međunarodnom priznanju hrvatske državnosti te o neraskidivoj povezanosti hrvatskih vladara s Papinskom Stolicom.

Uz bogato oslikane zidove, posjetitelji Paulinskih soba mogu razgledati i dragocjene povijesne dokumente koji svjedoče o stoljetnoj tradiciji jubileja. Izložene su papinske bule, pečati, arhivski zapisi i liturgijski predmeti koji otkrivaju duboku simboliku i svečanost ovih svetih godina. Posebnu pozornost privlače jednostavni, ali povijesno neprocjenjivi alati poput čekića i lopatica kojima su pape nekada otvarale i zatvarale Sveta vrata rimskih bazilika, označavajući time početak i završetak jubilejske godine te duhovni prijelaz iz svakodnevice u vrijeme milosti i oprosta.

Paulinske sobe bit će otvorene do početka 2026. godine, pa svi koji u narednim mjesecima posjete Vatikan imaju jedinstvenu priliku zakoračiti u prostor koji je stoljećima bio skriven od pogleda javnosti.