Najmanja država na svijetu ima svoj poštanski ured i željezničku postaju, a godišnje je posjeti više od 7 milijuna ljudi

Zidovima ograđen, ali otvoren svijetu, Vatikan je zaista jedinstven fenomen, ne samo politički i religijski, već i kulturno, povijesno i simbolički. Smještena unutar prekrasnog grada Rima, ova najmanja država na svijetu prostire se na tek 44 hektara, no njena snaga i značaj nerijetko nadmašuju i najveće svjetske sile. Iako na karti izgleda poput točke, Vatikan je epicentar katoličke vjere, dom pape i čuvar neprocjenjivih umjetničkih i povijesnih blaga. U nastavku donosimo zanimljivosti o Vatikanu koje (možda) niste znali!

Iako se prostire na tek 44 hektara, Vatikan je suverena država s vlastitim zakonima, poštanskim sustavom, registarskim oznakama i čak željezničkom postajom. No njegova snaga ne leži u površini, već u simbolici i utjecaju. Ovdje živi papa, duhovni vođa više od milijardu katolika diljem svijeta, a svakodnevni život u Vatikanu odvija se u sjeni svjetski poznatih remek-djela, od Sikstinske kapele do Bazilike svetog Petra.

Zanimljivo je da Vatikan ima i svoju banku kao i najvišu stopu kriminala po glavi stanovnika na svijetu, što je više statistička bizarnost nego stvarna opasnost, jer gotovo svi zločini uključuju turiste i sitne krađe. U državi s tek nekoliko stotina stanovnika, gotovo svi su svećenici, redovnici, švicarski gardisti ili visoki crkveni dužnosnici. Upravo su ti gardisti, u svojim prepoznatljivim šarenim uniformama, zaslužni za zaštitu Pape još od 1506. godine.

Poznata po svojim šarenim renesansnim uniformama i nepokolebljivoj odanosti papi, Švicarska garda ima povijest dugu više od pet stoljeća. Osnovana 1506. godine od strane pape Julija II., ova elitna jedinica švicarskih vojnika postala je simbol hrabrosti i vjernosti u službi Svetog Oca. Danas Švicarska garda broji točno 135 pripadnika. Svi su švicarski državljani, katolici, neoženjeni muškarci u dobi između 19 i 30 godina, koji su prethodno završili osnovnu vojnu obuku u Švicarskoj.

Naime, njihova uloga nadilazi svečane protokolarne dužnosti. Gardisti prolaze kroz ozbiljnu obuku iz samoobrane te specijalizirane protuterorističke tehnike, čime postaju ključni dio vatikanskog sigurnosnog sustava. Uz klasičnu vojnu obuku, svaki regrut mora proći i psihološka testiranja kako bi se procijenila njegova spremnost na izazove koje nosi život u službi pape.

Trg svetog Petra turisti obično smatraju mjestom gdje moraju čekati u redu da bi pristupili bazilici, ali on je zapravo umjetničko djelo za sebe. Projektirao ga je i izgradio Bernini između 1656. i 1667. godine, a zatvaraju ga dvije kolonade koje stvaraju kružni prostor u sredini. Ovaj neobičan oblik je jedinstven i predstavlja raširene ruke Crkve, koje su raširene i prema katoličkoj i prema nekršćanskoj zajednici kao gesta srdačnog prihvaćanja.

Bazilika svetog Petra stoljećima je simbol duhovnosti, arhitektonske genijalnosti i umjetničke raskoši. Premda se često doživljava kao samo vjersko središte katoličkog svijeta, ova veličanstvena građevina priča i slojevitu povijest ljudske kreativnosti, ambicije i vjere.

U njezinoj su izgradnji sudjelovala neka od najpoznatijih imena renesansne i barokne umjetnosti, uključujući Bramantea, Berninija i Rafaela, no najviše pozornosti privlači Michelangelo, koji je preuzeo odgovornost za projektiranje monumentalne kupole. Iako nije dočekao njezino dovršenje, radovi su nakon njegove smrti nastavljeni vjerno prema njegovim nacrtima. Danas ta kupola dominira rimskim horizontom, s impresivnom visinom od 132,5 metra, dok bazilika u cjelini mjeri 193 metra u duljinu i 138 metara u širinu.

No, brojevi su tek početak onoga što ovu baziliku čini jedinstvenom. Pet veličanstvenih vrata vode u unutrašnjost u kojoj se nalazi čak 450 kipova, 500 stupova i 50 oltara. Njezina raskošna unutrašnjost može primiti oko 60 tisuća vjernika, od čega 20 tisuća sjedećih mjesta, a među zidovima se nalaze 39 niša s kipovima svetaca, svaka sa svojom simbolikom i pričom.

Čuješ i čitaš o nevjerojatnim stvarima i ljudima, ali ovdje, iznad tvoje glave i pred tvojim očima, živi je dokaz što je jedan čovjek uspio stvoriti. Tim je riječima veliki njemački književnik i mislilac Johann Wolfgang von Goethe opisao Sikstinsku kapelu, smještenu u apostolskoj palači u Vatikanu, jednu od najpoznatijih crkvi na svijetu.

Smatra se da je kapela jedno od najvećih umjetničkih dostignuća u povijesti. Ulaskom u nju, posjetitelji često ne znaju gdje bi prvo pogledali jer je svaki centimetar interijera prekriven nevjerojatnim oblicima i živim prikazima svetaca, demona, mističnih bića… Freske na zidovima uključuju Botticellijevu „Priču o Mojsiju”, Peruginovu „ Priču o Isusu”, Michelangelov „Posljednji sud”, ali najimpresivniji je, složit će se većina posjetitelja, ipak svod površine oko 5000 četvornih metara na kojem je Michelangelo radio pune četiri godine.

Premda je Sikstinska kapelica najveća turistička atrakcija najmanje države na svijetu, ona je ujedno i sveto mjesto. U njoj se još od 1492. održavaju konklave, proces u kojem kardinali odabiru novog papu. Za turistički posjet propisana su jasna pravila! Zabranjene su kratke hlače i suknje, gola ramena i koljena te druga neprimjerena odjeća. Osim toga, u kapelici je strogo zabranjeno fotografiranje, a broj posjetitelja je ograničen na 5000 dnevno kako se ne bi ugrozila vrijedna umjetnička djela.

U Vatikanskim muzejima izložene su skulpture i djela poznatih umjetnika kao što su Caravaggio, Raffaello, Michelangelo, a ispred njih su često s pravom dugački redovi. Svaka prostorija Vatikanskih muzeja i svako djelo u njima imaju posebnu umjetničku vrijednost. Neki će reći da je umjetničko bogatstvo Vatikanskih muzeja naprosto neprocjenjivo.

Vatikanski muzeji dom su zbirke od otprilike 70.000 djela, uključujući neke od najistaknutijih rimskih skulptura i renesansnih slika koje su Katolička crkva i papinstvo prikupljali tijekom stoljeća. Od toga je samo 20.000 izloženo. Kako bi se smjestio tako veliki broj umjetnina, Vatikan je stvorio 54 galerije koje su postale poznate kao Vatikanski muzeji. Čine ih šest cjelina – Egipatski muzej, Etruščanski muzej, Sikstinska kapela, Rafaelovi stanci, Pinakoteka i Etnološki muzej. Zapošljavaju oko 640 ljudi koji rade u 40 različitih administrativnih, znanstvenih i restauratorskih odjela.

Papa Nikola V. započeo je izgradnju Vatikana, utemeljio je Vatikansku knjižnicu i pokrenuo izgradnju bazilike svetog Petra naručivši je 1447. od arhitekta Bernarda Rossellina, dok je 1471. Siksto IV. naručio izgradnju nove kapele, danas poznate kao Sikstinske kapele. Međutim, Vatikanski muzeji rođeni su tek početkom 16. stoljeća, kada je papa Julije II. preselio svoju zbirku u Oktogonalni dvor. Kasnije je svaki papa izgradio vlastiti muzej što je dovelo do toga da je cijeli kompleks poznat kao Vatikanski muzeji.

Davna je, 1742. godina, a Vatikan je u ozbiljnom problemu. Naime, na kupoli bazilike sv. Petra, prvoklasnog arhitektonskog ostvarenja za čiju je izgradnju bio zadužen Michelangelo, pojavile su se pukotine. Nad njima su, pokušavajući dokučiti kako riješiti problem, razbijali glave neki od tadašnjih najboljih arhitekata i građevinara. No na kraju je jedan Hrvat spasio kupolu bazilike svetog Petra u Vatikanu! Ptanje je kako bi kupola skončala da nije bilo jednog, kažu samozatajnog, dubrovačkog isusovca. On se zvao zvao Ruđer Bošković.