Proglašena je najtiša zemlja u Europi: ima više od 2000 otoka i jedna je od najrjeđe naseljenih na kontinentu

Automobili, susjedi, promet, gradilišta, zrakoplovi, vlakovi, glazba iz kafića… Toliko smo navikli na neprekidnu zvučnu kulisu svakodnevice da nas prava tišina gotovo iznenadi. Tek kad se nađemo negdje daleko od prometnica i gužve, među šumama, planinama ili na osamljenoj obali, shvatimo koliko nam je nedostajala. Sve više putnika na odmoru traži upravo tišinu, pa je novo istraživanje pokušalo dati odgovor na pitanje koje su zemlje svijeta zapravo najtiše. Europa se na toj listi nije proslavila, ali je iskočila jedna država koja mnogima prolazi ispod radara.

Kako piše Euronews, turistička kompanija Go2Africa izradila je Noise-Free Nations Index, odnosno indeks zemalja u kojima postoje najbolji uvjeti za bijeg od buke, gužve i intenzivnog prometa. U obzir nisu uzimali samo broj stanovnika, nego i turiste, automobile, aerodrome i vlakove. Autori istraživanja nisu, dakle, mjerili decibele na ulicama pojedinih gradova, nego su analizirali niz pokazatelja koji mogu utjecati na to koliko je neku zemlju lako doživjeti kao mirnu i nenapučenu.

U obzir su uzeli gustoću stanovništva, gustoću turista, udio ruralnog prostora i zaštićenih područja, broj motornih vozila, gustoću zračnih luka te gustoću željezničkih pruga. Svaka zemlja za pojedine je pokazatelje dobila bodove, a njihovim kombiniranjem izračunat je ukupni rezultat na ljestvici od 0 do 100. Što je rezultat viši, to se zemlja prema ovoj metodologiji smatra pogodnijom za putnike koji traže mir i prostor daleko od velikih gužvi.

Europa, pokazalo se, nema nijednu zemlju među 25 najtiših na svijetu. Najbolji rezultat u Europi ostvarila je Estonija, koja je zauzela tek 34. mjesto na globalnoj ljestvici. Slijedi Finska na 39. mjestu, dok je Švedska zauzela 40. mjesto. Globalni pobjednik je Butan, a najviše „tihih“ zemalja na vrhu liste ima Afrika.

Estonija je jedna od najmanjih i najrjeđe naseljenih zemalja Europske unije, a upravo joj obilje prostora i prirode daje poseban šarm. Gotovo polovicu teritorija prekrivaju šume, dok su njezin krajolik oblikovali brojna jezera, močvare, tresetišta i razvedena obala Baltičkog mora. Estoniji pripada i više od 2000 otoka i otočića, među kojima su najveći Saaremaa i Hiiumaa, poznati po svjetionicima, vjetrenjačama, kamenim crkvama i sporijem ritmu života.

Jedno od najboljih mjesta za upoznavanje estonske divljine je Nacionalni park Lahemaa, nedaleko od Tallinna, gdje se izmjenjuju guste šume, močvarne staze, ribarska sela i povijesna vlastelinska imanja. Upravo takvi krajolici objašnjavaju zašto se Estonija našla na vrhu europskog dijela ljestvice najtiših zemalja.

Prvo mjesto na globalnoj ljestvici osvojio je Butan, s rezultatom od čak 89,44 boda od mogućih 100. Veliku ulogu u njegovu plasmanu ima činjenica da ogromne površine zemlje zauzimaju šumovite planine, terasaste doline i visoki himalajski krajolici. Riječ je o zemlji u kojoj ruralni prostor i priroda još uvijek imaju dominantnu ulogu.

Butan pritom već godinama provodi turističku politiku kojom namjerno ograničava masovni turizam. Posjetitelji moraju plaćati posebnu naknadu za održivi razvoj, zbog čega je putovanje u Butan znatno skuplje nego u brojne druge azijske zemlje. Takav pristup smanjuje broj turista i jedan je od razloga zbog kojih je zemlja prema ovom indeksu zadržala iznimno visoku razinu mira i prostora.