Završio je ekonomiju, a onda se okrenuo poljoprivredi: Fabio u Istri usred grada uzgaja rijetko egzotično voće

Fabia, mladog pulskog poljoprivrednika, posjetili smo na obiteljskom imanju u naselju Marsovo polje upravo u trenutku kad je s roditeljima brao masline. Unatoč poslu, izdvojio je vrijeme za nas i proveo nas kroz vrt na kojemu se nalazi potpuno drugačiji voćnjak od onih klasičnih na koje smo navikli. Fabio Flego, naime, u svom voćnjaku uzgaja biljke koje su mnogima još uvijek prava nepoznanica. Tako da umjesto jabuka, šljiva i kruški tamo gledamo feijoe, kineske murve, ubajay, neobične agrume…

Ove su egzotične vrste nastale kao plod dugogodišnjeg Fabijevog eksperimentiranja s kulturama iz različitih dijelova svijeta. Iako je po struci diplomirani ekonomist, Fabio je odlučio krenuti posve drugačijim putem te znanje iz menadžmenta i poduzetništva primijeniti u poljoprivredi. Završio je Fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković” u Puli, gdje se tijekom studija usmjerio na menadžment i poduzetništvo odnosno marketing. Poljoprivreda mu, priča nam, nije bila sasvim strana jer se njegova obitelj odveć bavila uzgojem maslina, trešanja, jabuka, krušaka, žižula, šipaka i drugih biljaka karakterističnih za ovo podneblje.

No Fabia su s vremenom počele privlačiti vrste koje se rjeđe mogu pronaći u domaćim vrtovima. Interes za nove okuse i isprobavanje različitih namirnica potaknula ga je da istraži mogućnosti uzgoja egzotičnog voća, a informirao se, priča nam, i putem raznih internetskih zajednica posvećenih uzgoju takvih biljaka u Europi.

„Ja sam jednostavno to prihvatio kroz poljoprivredu jer sam vidio mogućnost da si stvorim neku svoju priču, budući da sam već imao neki početak, odnosno zemlju”, kazao nam je Fabio kojemu je upravo spoj postojeće zemlje, osobnog interesa i znanja stečenog tijekom studija postao temelj poljoprivrednog pothvata.

A kako to biva, uzgoj biljaka koje prirodno rastu u posve drugačijim krajevima nije jednostavan, čak ni u Istri, čija klima na prvi pogled može djelovati povoljno za ovakve kulture. Tako je na počecima uzgoja Fabia zadesila jedna poveća otegotna okolnost.

Priča nam Fabio da je jedna od presudnih lekcija koju je naučio kroz vlastito iskustvo to da nisu svi dijelovi Pule jednaki kada je riječ o uzgoju osjetljivijih kultura. Njegov se vrt, objašnjava, nalazi u kotlini gdje su zimske temperature, kako je primijetio, otprilike tri stupnja niže nego u drugim dijelovima grada, a još se uz to ondje zadržava i veća količina vlage. “To je posebno važno kod biljaka koje su osjetljive na gljivične bolesti. Primjer je pistacija koju sam posadio prije dvije godine, ali kojoj uvjeti u vrtu zasad ne odgovaraju najbolje”, ispričao nam je.

No opet, neke su se vrste pokazale znatno prilagodljivijima. Među njima je feijoa, egzotično voće koje mu je postalo jedan od najdražih izbora za uzgoj u Istri, a, kako nam je priznao, i njegova “miljenica” među voćkama. Fabio na svom imanju trenutno ima petnaestak sorti feijoe, od vrlo ranih do kasnih. Plodovi dozrijevaju od rujna do prosinca, ovisno o sorti, a upravo je duljina sezone dozrijevanja jedan od razloga zbog kojih klima ima važnu ulogu. “Dok se u Istri mogu uzgajati i kasnije sorte, u kontinentalnim krajevima plodovi nekih od njih ne stignu sazreti prije prvih mrazova”, kaže Fabio.

Feijoa inače potječe iz Južne Amerike, pripada porodici mirtovki, a njezin okus teško je usporediti samo s jednom poznatom voćkom. Mi smo ju probali, i možemo ju opisati kao kombinaciju ananasa, banane i šumske jagode… Feijoama posebno odgovara istarska crvenica, i premda se u početku pribojavao kako će mlade biljke podnijeti buru, pokazale su se otpornima, kazao nam je Fabio.

Šetnja Fabiovim vrtom pokazala nam je koliko se različitih vrsta može pronaći na relativno malom prostoru. I premda je njegova “miljenica” feijoa, nama se najviše dopala kineska murva, poznata i pod nazivom che fruit. Riječ je o biljci azijskog podrijetla čiji nas je okus podsjetio na kupine. Uz murve se tu nalazi i stablo mongolske borovnice, vrste poznate po velikoj otpornosti na hladnoću. Naime, može podnijeti temperature do približno minus 30 stupnjeva, no u istarskim uvjetima Fabio je primijetio da joj jako ljetno sunce može oštetiti lišće. Zbog toga ju je posadio u polusjenu, ispod smokve.

A posebno mjesto u njegovu vrtu imaju i agrumi. Među njima je yuzu, koji se često upotrebljava u kuhinji, te ichang limun, poznat po većoj otpornosti na hladnoću u usporedbi s klasičnim azijskim komercijalnim sortama limuna. “Njegova je aroma intenzivna, a okus kiselkast i pomalo gorak, pa nije nužno po svačijem ukusu”, kaže nam Fabio.

Popis egzotike koju Fabio uzgaja u svom vrtu nastavlja se brazilskom trešnjom, guabiyuom, kavijarskom limetom, indijanskim bananama, nešpulama i različitim sortama šipka, koje smo također probali. Prvotno nas se dojmila intenzivna, tamno crvena boja bobica, a onda i žestok okus, kao da je riječ o čistom koncentratu. U svakom slučaju – jako fino!

“Svaka od ovih biljaka ima nekakvu svoju posebnost, primjerice, kod kavijarske limete posebno su zanimljivi sitni djelići ploda koji podsjećaju na kavijar, zbog čega se ova biljka sve češće koristi i u gastronomiji, osobito u pripremi morskih plodova”, kazao nam je. A Fabio, uz sve navedeno, uzgaja i psidium longipetalum, biljku južnoameričkog podrijetla poznatu i kao araca. Njezin okus opisuje kao izrazito kiselkasto-sladak, s aromom koja ga podsjeća na gumene bombone.

Fabio nam je ispričao da se ne planira “zaustaviti” u obiteljskom vrtu u kojem je dosad isprobavao različite vrste, pa je stoga kupio zemljište u obližnjem naselju, gdje planira nastaviti eksperimentirati s novim kulturama. Ondje je primijetio da je mikroklima toplija nego na Marsovu polju, što bi moglo otvoriti dodatne mogućnosti za uzgoj biljaka osjetljivih na hladnoću.

Među novim vrstama koje istražuje nalazi se kei apple, biljka podrijetlom iz južne Afrike čiji plod okusom i mirisom podsjeća na marelicu, ali je osjetno kiseliji. Razmišlja i o sadnji sorti avokada otpornijih na niske temperature, koje je pronašao u europskim rasadnicima. I tako si je zadao posla: istražiti koje bi se biljke iz drugih krajeva svijeta mogle prilagoditi lokalnim uvjetima, a zatim provjeriti kako će se ponašati u praksi.

Osim što uzgaja voće, Fabio ga prodaje izravno kupcima, na pulskoj tržnici i putem interneta. Time se bavi već desetak godina, a iskustvo mu je pokazalo da je ljudima ponekad potrebno određeno vrijeme kako bi se odvažili isprobati nešto novo. „Na početku su bili dosta skeptični na ovo voće”, kaže Fabio, dodajući da i danas susreće kupce koji teško vjeruju da egzotične vrste mogu uspijevati u Istri.

Ipak, kaže Fabio Flego, postoje i kupci koji su oduševljeni njegovom ponudom, a neki su se nakon upoznavanja s egzotičnim vrstama i sami zainteresirali za njihov uzgoj. Među najuspješnijim kulturama među kupcima ponovno se izdvaja feijoa, koja se pokazala dobro prilagođenom lokalnim uvjetima i koju rado prihvaćaju. I nama se svidjela, nemamo što za dodati, osim da se radujemo novom zemljištu s novim egzotičnim vrstama te ponovnoj posjeti Fabiju.