Ovo nije muzej, ovo je zgrada Hrvatske pošte: njezina unutrašnjost izgleda futuristički iako je sagrađena prije 90 godina

Vjerojatno nema osobe kojoj čekanje u redu nije mrsko. No što kad bismo vam rekli da u Hrvatskoj postoji mjesto na kojem biste, umjesto da nestrpljivo gledate na sat, možda poželjeli da tom redu nema kraja? Upravo takav scenarij doživjeli su mnogi koji su kročili u Glavnu poštu u Puli, jedinstvenu građevinu na Danteovom trgu koja izvana djeluje ozbiljno i pomalo strogo, no iznutra podsjeća na postav u nekom muzeju moderne umjetnosti. Riječ je o arhitektonskom dragulju iz 1930-ih godina, čija je unutrašnjost inspirirana brodom, a njezina najveća atrakcija je spektakularno spiralno stubište uokvireno crvenim mozaikom.

Palača pošte smještena je nedaleko od Slavoluka Sergijevaca. Zgrada je građena između 1932. i 1935. godine, u razdoblju talijanske uprave nad Pulom, prema projektu talijanskog arhitekta Angiola Mazzonija. Od početka je bila zamišljena kao poštanska zgrada i danas se smatra jednim od najznačajnijih ostvarenja međuratne modernističke arhitekture u Istri.

Zanimljivo je i to da Mazzoni inspiraciju za nju nije tražio u tradicionalnim palačama ili javnim zgradama, nego u unutrašnjosti broda. Takva zamisao dobro se uklopila u grad čija je povijest stoljećima povezana s morem, mornaricom i brodogradnjom. Brodski motivi posebno se ističu u interijeru: hodnicima se protežu masivni, zaobljeni drveni rukohvati, a katove krase okrugli prozori tipični za brodove.

Talijanski arhitekt osobno je birao materijale i osmišljavao namještaj. Od vrata i rasvjete do stolaca i satova, sve je izrađeno prema njegovim nacrtima i uputama. A najveće iznenađenje čeka vas već na samom ulazu: kružni prostor s raskošnim spiralnim stubištem koje se elegantno uvija prema gornjim katovima, stvarajući dojam neprekinutog kretanja. Čak 72 stepenice napravljene su od kamena iz Bala, dok su zidovi obloženi komadićima crvenog stakla koji tvore reflektirajući mozaik.

Upravo je kontrast između vanjštine i unutrašnjosti ono što Palaču pošte u Puli čini toliko posebnom. Dok pročeljem dominiraju svijetli istarski kamen i tamni detalji, unutrašnjost otkriva gotovo futuristički prostor intenzivne crvene boje. Za uređenje zgrade korišteni su mramor, porfir i granit. Rasvjetna tijela izrađena su od muranskog stakla, stolci od polirane orahovine, a satovi od bronce. Puno toga napravljeno je ručno, od rukohvata i prozora do posebno oblikovanih vrata.

Angiolo Mazzoni bio je jedan od važnijih talijanskih arhitekata prve polovice 20. stoljeća. Kao arhitekt ministarstva komunikacija projektirao je brojne poštanske zgrade (posebno je upečatljiva Palača pošte u Palermu) i željezničke kolodvore diljem Italije, a stvaralaštvo su mu obilježili modernizam, racionalizam i futuristički pristup oblikovanju prostora.

Njegova Palača pošte u Puli zadržala je velik dio izvornog izgleda i opreme, no pojedini dijelovi ipak su se mijenjali. Godine 1974. tik uz nju izgrađen je novi telefonsko-telegrafski centar, zasebna modernistička građevina koja se svojim betonskim pročeljem i velikim staklenim površinama razlikuje od Mazzonijevog izvornog projekta.

Zgrada je danas zaštićeno kulturno dobro, a Glavna pošta u Puli i dalje radi: unutrašnjost i crveno stubište mogu se besplatno razgledati tijekom radnog vremena poštanskog ureda. Ipak, posljednjih godina često se govori o njezinoj prodaji. Hrvatska pošta u travnju 2025. potvrdila je da se procjenjuje tržišna vrijednost zgrade, koja bi u slučaju prodaje najprije bila ponuđena Gradu Puli. Spominjala se i ideja da se u njoj uredi gradski muzej posvećen povijesti Pule, njezinim ljudima, mitovima i legendama, no budućnost ovog arhitektonskog dragulja i dalje ostaje neizvjesna.