Zabranjeni hrvatski otok napokon je otvoren za javnost: na njega sada smijete, ali samo na vlastitu odgovornost

Otočić sveti Andrija u Pulskom zaljevu od početka ovog mjeseca ponovno je otvoren građanima. Čuva interesantne povijesne građevine i dugu i burnu prošlost

Foto: Shutterstock

Udaljen ni dva kilometra od centra Pule, otočić sveti Andrija povijesni je čuvar Pulskog zaljeva, mjesto duge i bogate prošlosti koji je donedavno bio obavijen mistikom. Naime, pristup otoku posljednje je dvije godine bio zabranjen, a početkom ovog mjeseca ta je zabrana napokon ukinuta. Zasad nema konkretnih planova za uređenje i otvaranje nekih sadržaja, može se posjetiti samo u vlastitom aranžmanu i na vlastitu odgovornost.

NAPOKON SU UKLONJENE SEKCIJE BRODOVA IZ ULJANIKA

Kao razlozi zbog kojih je pristup bio zabranjen navodili su se opasnost od požara, mogućnost odrona ili pak pada u ponor ili bunare. To se sada djelomično promijenilo jer su uklonjene sekcije brodogradilišta Uljanik koje su desetljećima bile uskladištene na samoj obali, kraj pristaništa, što je dolazak činilo opasnim i nesigurnim.

Kako pišu mediji, sada su stvoreni minimalni uvjeti da se otok ponovno otvori. No, organiziranog prijevoza za otok nema niti će do daljnjeg biti, a svaki je dolazak i boravak na vlastitu odgovornost jer vlasti upozoravaju da ne mogu jamčiti sigurnost posjetitelja.

OBALA MU JE DUGA 1200 METARA I ČUVA STARU AUSTROUGARSKU UTVRDU

Otok Sveti Andrija kod Pule, na talijanskom Scoglio Sant’Andrea, definitivno nije najveći otok na svijetu… Površina mu je oko 36 tisuća metara četvornih, obala mu je duga oko 1200 metara. Najviša nadmorska visina mu je tek 24 metra. No, smješten u vodama Pule, ponekad se čini većim od svojih stvarnih dimenzija. Na veličini mu daju i njegova povijest, te građevine koje i danas tamo stoje.

Na tom se otoku nalazi nekoliko bitnih objekata. Jedno su ruševine bizantske crkvice. Upravo je po njoj, crkvi Sv. Andrije te pripadajućem samostanu, otok i dobio ime koje i danas nosi. Drugo, mnogo uočljivije zdanje na njemu je ipak austrougarska utvrda Kaiser Franz, po kojoj ga ponekad nazivaju ‘otok Franz’. U podmorju, zapadno od otoka, nalazi se i potopljeni Viribus Unitis.

NEKAD JE SLUŽIO KAO GLAVNA TOČKA OBRANE

Opremljen spomenutom utvrdom otok Sveti Andrija kod Pule predstavljao je glavnu obrambenu točku ulaska u pulsku luku. Začeci te obrambene funkcije sežu još u vrijeme Mlečana, koji su se prvi tamo ‘taborili’. Nakon njih, na istom mjestu su uporište uspostavili i Francuzi, koji su podigli Napoleonovu utvrdu, a onda i austrijske vlasti u 19. stoljeću. Utvrda koja je bila njihovih ruku djelo dobila je ime Kaiser Franz. Ona je, u skladu s obrambenim potrebama, prilagođavana u narednim desetljećima. Služila je i kao skladište oružja te skladište strojeva Uljanika. Danas je preuzima zelenilo…

Lokalni mediji svojedobno su pisali kako je taj otok bio jedan od omiljenih tamošnjih otoka među stanovnicima Pule te jedini na koji građanima nije bio zabranjen pristup. Isto tako, to je i jedini otok u zaljevu koji i dalje nije ni mostom ni nasipanjem spojen s kopnom.

JEDAN OD ČETIRI SVETIH ANDRIJA U HRVATSKOJ

Ovaj otočić u pulskom zaljevu je jedan od četiri u Hrvatskoj koji nose ime Sveti Andrija. Jednog Svetog Andriju nalazimo na krajnjem jugu Hrvatske te je dio Elafitskog arhipelaga. Sveti Andrija nalazi se i daleko na pučini: to je drugo ime pučinskog otoka Svetac. Još jedan se nalazi u sklopu ‘simbioze’ dvaju otoka koji su spojeni umjetnim nasipom, a koje nalazimo u rovinjskom arhipelagu. Riječ je o Crvenom otoku, koji je nastao spajanjem Svetog Andrije i Maškina.

Pročitajte još