Zašto je pristup ovom hrvatskom otoku zabranjen od 2023. godine? Kroz povijest je mijenjao “gospodare”, a danas ga krasi divna priroda

Čuvar kojeg i samog ‘čuva’ zabrana… Tako bismo mogli opisati otok koji se smjestio u Pulskom zaljevu, četiri i pol kilometara duboko usječenom u kopno te tu usjeklinu, sa Svetom Katarinom, dijeli na, kako kažu, dva manja bazena. Povijesni je to čuvar tih voda, nadohvat ruke, ali trenutačno i vrlo ‘daleko’. Ovo je priča o pulskom otočiću udaljenom ni dva kilometra od centra grada, a kojeg danas nazivaju ‘zabranjenim’!

Otok Sveti Andrija kod Pule, na talijanskom Scoglio Sant’Andrea, definitivno nije najveći otok na svijetu… Površina mu je oko 36 tisuća metara četvornih, obala mu je duga oko 1200 metara. Najviša nadmorska visina mu je tek 24 metra. No, smješten u vodama Pule, ponekad se čini većim od svojih stvarnih dimenzija. Na veličini mu daju i njegova povijest, građevine koje i danas tamo stoje, ali i njegova nedostupnost. Naime, boravak na otoku trenutačno je zabranjen za opću javnost. Razlog je nedovoljna sigurnost, prenose lokalni mediji, no navodno postoje planovi da on jednog dana postane dio pulske turističke ponude.

I u biti, bila bi to dobra ideja. Na tom se otoku nalaze nekoliko bitnih objekata. Jedno su ruševine bizantske crkvice. Upravo je po njoj, crkvi Sv. Andrije te pripadajućem samostanu, otok i dobio ime koje i danas nosi. Drugo, mnogo uočljivije zdanje na njemu je ipak austrougarska utvrda Kaiser Franz, po kojoj ga ponekad nazivaju ‘otok Franz’. U podmorju, zapadno od otoka, nalazi se i potopljeni Viribus Unitis.

Opremljen spomenutom utvrdom otok Sveti Andrija kod Pule predstavljao je glavnu obrambenu točku ulaska u pulsku luku. Začeci te obrambene funkcije sežu još u vrijeme Mlečana, koji su se prvi tamo ‘taborili’. Nakon njih, na istom mjestu su uporište uspostavili i Francuzi, koji su podigli Napoleonovu utvrdu, a onda i austrijske vlasti u 19. stoljeću. Utvrda koja je bila njihovih ruku djelo dobila je ime Kaiser Franz. Ona je, u skladu s obrambenim potrebama, prilagođavana u narednim desetljećima. Služila je i kao skladište oružja te skladište strojeva Uljanika. Danas je preuzima zelenilo…

No, to nije jedino što se nalazi na otočiću koji se može pohvaliti, zbog zapuštenosti, a sada i zabrane pristupa, očuvanom prirodom. Naime, na njemu su naslagane i sekcije brodova iz Uljanika. One se nalaze na samoj obali, kraj pristaništa, a upravo u svrhe njihova odlaganja svojedobno je značajno proširen, nasipavanjem, i sam otok.

Pristup otoku zabranjen je, prenosi primjerice Istra24, 2023. godine. Zabrana vrijedi i danas, navode. Kao razlozi zbog kojih je pristup zabranjen navode se opasnost od požara, mogućnost odrona ili pak pada u ponor ili bunare. Na otoku su bile postavljene i ploče koje su upozoravale da je otok van dohvata, no prema pisanju medija ta se zabrana znala ignorirati. Isti medij, ali u starijem članku, piše kako je taj otok bio jedan od omiljenih tamošnjih otoka među stanovnicima Pule te jedini na koji građanima nije bio zabranjen pristup. Isto tako, to je i jedini otok u zaljevu koji i dalje nije ni mostom ni nasipanjem spojen s kopnom.

Ovaj otočić u pulskom zaljevu je jedan od četiri u Hrvatskoj koji nose ime Sveti Andrija. Jednog Svetog Andriju nalazimo na krajnjem jugu Hrvatske te je dio Elafitskog arhipelaga. Sveti Andrija nalazi se i daleko na pučini: to je drugo ime pučinskog otoka Svetac. Još jedan se nalazi u sklopu ‘simbioze’ dvaju otoka koji su spojeni umjetnim nasipom, a koje nalazimo u rovinjskom arhipelagu. Riječ je o Crvenom otoku, koji je nastao spajanjem Svetog Andrije i Maškina.