Zašto slavimo Praznik rada? Sve je počelo s krvavim prosvjedima za radni dan od osam sati i plaće od kojih se može živjeti

Prvi maj, odnosno Međunarodni praznik rada koji se obilježava prvog dana svibnja, državni je praznik i neradni dan u više od 80 zemalja svijeta. Među njima je i Hrvatska, a na taj dan ljudi tradicionalno borave u prirodi, druže se uz roštilj, a na javnim mjestima dijele se porcije graha. Jeste li se ikad zapitali zašto 1. svibnja ne radimo i što se na taj obilježava? U nastavku donosimo kratku povijest Praznika rada.

RADNICI SU RADILI I PO 18 SATI DNEVNO, A OD PLAĆE NISU MOGLI ŽIVJETI

Međunarodni praznik rada obilježava se u spomen na velike radničke prosvjede koji su se upravo na ovaj datum održali u Chicagu 1886. Drugu polovicu 19. stoljeća obilježio je veliki zamah industrijalizacije, ali i brutalno iskorištavanje radnika od strane poslodavaca. Dnevno su radili i po 18 sati, i odrasli i djeca. Plaće su bile toliko niske da su jedva preživljavali. U zemlji s u tom trenutku najbrže rastućom industrijom, Sjedinjenim Američkim Državama, zaredali su se štrajkovi i prosvjedi. Radnici su počeli tražiti veća prava, humanije radne uvjete i bolje plaće.

• 

SIMBOL TRI OSMICE: 8 SATI RADA, 8 ODMORA I 8 ZA KULTURU I OBRAZOVANJE

Kako piše portal Povijest.hr, vrhunac se dogodio u Chicagu 1. svibnja 1886. Na ulice je izašla masa od oko 40.000 radnika. “Svoje su zahtjeve istaknuli simbolima tri osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Vlast je na prosvjednike poslala jake policijske snage. Izbio je žestoki sukob pri čemu je šest radnika ubijeno, a njih pedesetak ranjeno. Mnogo je prosvjednika uhićeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju,” piše Povijest.hr.

PROSVJEDI SU BILI UVOD U JAČANJE BORBE ZA RADNIČKA PRAVA

Ovi su burni prosvjedi bili samo uvod u jačanje bitke za veća radnička prava. Ona su u demokratskim zemljama izborena tek godinama kasnije, zahvaljujući djelovanju sve jačih sindikata. U totalitarnim režimima i nedemokratskim državama postojala je zaštita “na papiru”, no u mnogima od njih i danas su radnička prava, plaća i uvjeti ispod dostojanstvenog minimuma.

• 

“MI SMO ZA RAD, ALI ŽELIMO ŽIVJETI KAO LJUDI” PORUČIVALI SU PRVI PROSVJEDNICI U HRVATSKOJ

U Hrvatskoj se ovaj dan obilježava od 1890., kad su krenuli ozbiljniji zahtjevi za poboljšanje statusa radnika. Te su godine kao uvod u proslavu održani brojni skupovi i prosvjedi. Radnici su se počeli organizirati u sindikate i radničke savjete. “Mi smo za rad, ali želimo živjeti kao ljudi” poručili su s velike radničke skupštine hrvatski prosvjednici 1890. godine.

JOŠ NA POČETKU 20 STOLJEĆA POVORKE I PROSVJEDI BILI SU UVOD U FEŠTU

Zapisi iz povijesti pokazuju da se osim borbe za radnička prava, ovaj dan odavno povezuje i s druženjima. Tako Jutarnji list od 1. svibnja 1913. godine najavljuje da će radnici proći u povorci kroz grad, održati javnu skupštinu, a potom nastaviti na pučku zabavu uz živu glazbu koja se održavala u pivnici. Tijekom 20. stoljeća, u doba Jugoslavije, sve je češće ovaj praznik korišten za državne priredbe kojima su radničke povorke bile tek dekoracija.

U HRVATSKOJ JE PRVI SVIBNJA NERADNI DAN OD 1996., A U POČETKU SE ZVAO BLAGDAN RADA

U slobodnoj Hrvatskoj, Praznik rada unesen je u zakon kao blagdan i neradni dan 1996. godine, kada se zvao Blagdan rada. Tek je krajem 2001. ime promijenjeno u Praznik rada, a iako je književno i pravilno na hrvatskom peti mjesec u godini zvati svibanj, u narodu se zadržao izraz “Prvi maj”.  Danas je to dan kad se tradicionalno dijeli grah u gradskim parkovima, održi se pokoji sindikalni prosvjed, no većina se samo veseli neradnom danu i malo govori o radničkim pravima i njihovom stanju u 21. stoljeću.