Najpoznatija zgrada u Beču puna je oblika, boja i drveća! Zovu je šarenim protuotrovom modernoj arhitektonskoj praksi

Kao nekadašnja prijestolnica Habsburške Monarhije, Beč je bio nadaleko poznat po raskošnoj, baroknoj arhitekturi. Krajem 19. stoljeća glavni grad Austrije preplavile su prekrasne građevine u Art Nouveau (secesijskom) stilu, koji je slavio umjetničku slobodu i dekoraciju, a kao predstavnik moderne arhitekture izdvaja se Friedensreich Hundertwasser (rođen kao Friedrich Stowasser), čuveni umjetnik i arhitekt, najpoznatiji po tome što je otvorio novi put organskim oblicima i vizijama zaštite okoliša. Njegovo najveće remek-djelo i jedna od najposjećenijih atrakcija u Beču svakako je Hundertwasserova kuća, jedinstveni stambeni kompleks zakrivljenih linija, zamišljen tako da se stopi s prirodom koja ga okružuje.

Šarena i vesela fasada Hundertwasserove kuće ima čudesnu privlačnost, baš poput magneta. Nalazi se u 3. bečkom okrugu, a gradila se između 1983. i 1985. godine. Idejnom tvorcu Hundertwasseru isprva je pomagao Josef Krawina, no kad je počeo inzistirati na ravnim linijama i pravokutnoj konformnosti, zamijenio ga je Peter Pelikan.

Danas je ovaj stambeni objekt u vlasništvu grada Beča, koji stanove iznajmljuje pojedincima, krasi ga veličanstven mozaik oblika, boja i stupova, a specifičan je po tome što njegovi stanari imaju pravo ukrasiti fasadu, svatko po svom ukusu. S obzirom na to da u Hundertwasserovoj kući žive stvarni ljudi, istu je moguće razgledati samo izvana.

Veliki vizionar Friedensreich Hundertwasser, koji se smatra jednim od prvih zelenih pionira u Europi, iskoristio je nevjerojatnih 900 tona zemlje kako bi krov zgrade prekrio terasama s bujnom vegetacijom. Biljke ćete vidjeti posvuda, čak i na mjestima na kojima biste ih najmanje očekivali. Sve u svemu, više od 200 drveća i grmlja Hundertwasserovu kuću, za koju je njezin tvorac iskeširao nešto više od sedam milijuna današnjih eura, čine pravom zelenom oazom u srcu Beča.

U prizemlju zgrade svakako posjetite čuvenu kavanu Kunstcafe, u kojoj besplatno možete pogledati film u kojem će vas Friedensreich Hundertwasser glavom i bradom provesti kroz svoju kuću. Osim nje, radio je i na brojnim drugim građevinskim projektima, uključujući i kultnu bečku spalionicu otpada Spittelau. A točno nasuprot Hundertwasserove kuće nalazi se i živopisno Hundertwasserovo selo, svojevrsni trgovački centar sa seoskim trgom, barom i brojnim unikatnim trgovinama.

Kolaž veselih boja na fasadi Hundertwasserove kuće redovito se opisuje kao ”protuotrov modernoj arhitektonskoj praksi”. A baš takav bio je i stil umjetnika koji ju je stvorio. Obožavao je organske oblike, šarenilo i spirale. Misao vodilja Friedensreicha Hundertwassera bila je održivost. Živio je prilično skromno, koristio obnovljivu energiju i razvijao alternativne koncepte recikliranja puno prije nego što je sama održivost postala trend. Nakon smrti 2000., ovaj veliki Bečanin svoje posljednje počivalište pronašao je pod drvetom na Novom Zelandu, baš kako je i želio.