Jeste li znali da je ova hrvatska šuma nekad bila nacionalni park? Taj je status izgubila nakon samo godinu dana!

Hrvatska, većina to dobro zna, ima osam nacionalnih parka i 12 parkova priroda. Najljepše od hrvatske prirode zaštićeno je zakonom, a ljudske su intervencije na tim područjima ograničene. Od današnjih nacionalnih parkova prvi su taj status dobila Plitvička jezera, još 1949. godine.

No što ako vam kažemo da Plitvice nisu, zapravo, bile prvi hrvatski nacionalni park? Postoji područje koje je status nacionalnog parka dobilo davne 1929. godine, no već godinu dana kasnije ga je izgubilo. To je Štirovača, bujna šuma na Velebitu.

Na središnjem dijelu Velebita i južnom dijelu današnjeg nacionalnog parka Sjeverni Velebit nalazi se prašuma Štirovača, gusta šuma bukve i smreke površine 118,5 hektara koja raste na visini od oko 1100 metara nadmorske visine. Ova prostrana dolina poznata je po velikim, očuvanim crnogoričnim šumama, a njezina je posebnost da, na inače „žednom“ Velebitu, ima izvore pitke vode i nekoliko potočića.

Štirovača je bila prvi nacionalni park u Hrvatskoj. Taj je status dobila 1928. godine, kad i Paklenica, a pod zakonsku zaštitu stavljena je 1929. godine, kad i Plitvička jezera. Taj je status bio ograničenog trajanja pa ga je Štirovača već sljedeće godine izgubila.

Paklenica i Plitvička jezera kasnije su trajno zaštićeni kao nacionalni parkovi, dok samo mali dio Štirovače danas ima status šumskog rezervata. Dobila ga je 1965., a 1999. godine, kad je proglašen najmlađi hrvatski nacionalni park Sjeverni Velebit, manji dio Sjeverne Štirovače postao je dio zaštićene zone.

„U prošlosti je Štirovača bila izuzetno živo mjesto, osobito za toplijih ljetnih mjeseci. Tamo se nalazila pilana, restoran, kuće u kojima su živjeli stočari sa svojim obiteljima, radnici šumarije i pilane. Stoga je Štirovača i danas omiljeno tradicionalno izletište lokalnog stanovništva, a svim ostalim posjetiteljima ugodno mjesto za odmor,“ navode na stranicama NP Sjeverni Velebit.

Ljubitelj prirode ovdje će se osjećati kao kod kuće. Disat će punim plućima, upijati ljepotu, biti svoji. Iskusni planinari ovdje će se vraćati jer neka mjesta, jednostavno, ‘otmu’ dušu, dok će početnici možda upravo tamo raditi svoje prve ozbiljnije planinarske korake… Najmlađi nacionalni park u Hrvatskoj, Nacionalni park Sjeverni Velebit, jednostavno je jedno od takvih mjesta, stvoreno za vraćanje. Srećom, kako je pod zaštitom, takvo će ostati i za buduće generacije koje će, kao i mi, moći uživati u nizu tamošnjih zanimljivih mjesta.

Na službenoj stranici nazivaju ga ‘mozaikom najrazličitijih staništa’, čija je vrijednost prepoznata još i prije 1999. godine, kad je stavljen pod zaštitu. Unutar granica parka nalazi se i strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi te dva botanička rezervata – botanički rezervat Visibaba (nalazište endema hrvatske sibireje) te Zavižan-Balinovac-Velika kosa, unutar kojeg je i Velebitski botanički vrt.

Unutar NP Sjeverni Velebit nalazi se i Zavižan, mitsko mjesto svakog planinara i ljubitelja prirode. laninski vrh na sjevernom dijelu Velebita nosi ime Zavižan ili Veliki Zavižan. Ime je to koje nosi i planinarski dom koji se smjestio nedaleko od vrha, kao i meteorološka postaja koja bilježi najviše snijega u cijeloj zemlji. I za kraj, moramo spomeni i najveću atrakciju. To je početak legendarne Premužićeve staze, jedne od najljepših i najposebnijih u cijeloj Hrvatskoj. Krenite u NP Sjeverni Velebit i otkrijte sve skrivene kutke nevjerojatne prirode, među kojima je i nekadašnji nacionalni park Štirovača!