Kako je Uskršnji otok dobio ime? Nazivali su ga i “pupak svijeta”, a najpoznatiji je po golemim Moai kipovima koji i danas zbunjuju znanstvenike

Otok na jugu Tihog oceana, udaljen oko 3600 kilometara od obale Čilea kojem administrativno pripada, oduvijek fascinira istraživače i avanturiste. U svijetu je danas poznat kao Uskršnji otok ili Rapa Nui, domorodačko ime bilo je „Mata ki te rangi“, odnosno „oči koje gledaju nebo“, a nazivali su ga i Te Pito O Te Henua, što znači „pupak svijeta“. Posljednje ime dali su mu doseljeni radnici iz Rape, koji su ga pupkom nazvali zbog udaljenosti i izoliranosti. No kako je Uskršnji otok dobio to ime? Odgovor na to pitanje vraća nas u vrijeme kad su ga otkrili Europljani.

U TRENUTKU DOLASKA EUROPLJANA, NA OTOKU JE ŽIVJELO IZMEĐU 2000 I 3000 STANOVNIKA

Na sam dan Uskrsa 1722. godine nizozemski moreplovci, na čelu s Jacobom Roggeveenom, ploveći Pacifikom ugledali su otok za koji se do tada nije znalo. Odlučili su ga nazvati po Uskrsu, danu na koji su na njega prvi put pristali. Otok su od 300. godine nastanjivali Polinežani, vjerojatno iz Markižanskog otočja. Ništa nije ukazivalo da su otok prije Europljana otkrile neke druge skupine, poput naprednijih doseljenika iz Južne Amerike ili nekog drugog kraja svijeta.

Polinežani su na otoku živjeli skromno i podizali mala naselja koja su nicala duž gotovo cijele obale. U trenutku dolaska Europljana na otoku je živjelo između 2.000 i 3.000 stanovnika. To je bitno smanjenje u odnosu na nekoliko stoljeća ranije, kad ga je nastanjivalo između 10.000 15.000 ljudi.

PROSJEČNA TEŽINA SVAKOG KIPA JE 14 TONA

Nizozemskim istraživačima nije trebalo dugo da uoče najveću posebnost otoka – Moai kipove. Monolitni višemetarski kipovi u obliku ljudskih glava i danas fasciniraju znanstvenike. Njihova se starost procjenjuje se na između 400 i 1000 godina, a Europljani su ove tragove nestale drevne civilizacije otkrili u 18. stoljeću. Tajanstveni Moai dosežu u prosjeku 4.5 metara visine i teški su 14 tona, ima ih različitih veličina od kojih je najveći tzv. Te Tokanga čije ime u prijevodu znači ‘’Div’’. Isklesao ih je narod Rapa Nui koji je na otok doplovio u kanuima tijekom prvog tisućljeća.

SVRHA KIPOVA DO DANAS NIJE JASNO DEFINIRANA

Misterioznost kamenih kipova leži u tome što njihova namjena nije jasno definirana pa antropolozi koji se bave njihovim proučavanjem i dalje nisu postigli konsenzus. S obzirom na to da nisu vjerovali da je nešto tako složeno izgradio po njima „primitivan“ narod, zapadnjaci su se bavili i teorijama da su ih napravili vanzemaljci.

Trenutno se na otoku nalazi nešto više od tisuću Moai kipova, a većina ih se smjestila u uspavanom vulkanskom krateru Rano Raraku koji je dijelom Nacionalnog parka Rapa Nui. Njihovu posebnost prepoznao je i UNESCO 1995. godine proglasivši Uskršnji otok dijelom Svjetske baštine.