Najveći misterij Tihog oceana: koje se sve tajne kriju iza čudesnih Moai kipova?

Moai kipovi, najveći misterij Tihog oceana
piše Ivan Fratrić

Plovidba udaljenim pučinama svjetskih oceana nužno sa sobom donosi obećanje o fantastičnim pustolovinama i otkrivanju onog što još nitko nije uopće ni zamislio, a kamoli vidio vlastitim očima. Upravo takav doživljaj imali su nizozemski moreplovci na čelu s Jacobom Roggeveenom kada su na Uskršnji dan 1722. godine, na udaljenosti od 3 i pol tisuće kilometara od čileanske obale ugledali otok kojem su nadjenuli ime po danu kad su stigli na njega, a kojeg su domoroci zvali Rapa Nui. Nije im trebalo dugo da uoče njegovu najveću posebnost – monolitne višemetarske kipove u obliku ljudskih glava. Moai kipovi i danas fasciniraju znanstvenike: evo što sve trebate znati o njima!

MOAI – NEOBIČNI KAMENI KIPOVI KOJE JE PREPOZNAO I UNESCO

Starost neobičnih kipova procjenjuje se na između 400 i 1000 godina, a Europljani su ove tragove nestale drevne civilizacije otkrili u 18. stoljeću. Tajanstveni Moai dosežu u prosjeku 4.5 metara visine i teški su 14 tona, ima ih različitih veličina od kojih je najveći tzv. Te Tokanga čije ime u prijevodu znači ‘’Div’’. Isklesao ih je narod Rapa Nui koji je na otok doplovio u kanuima tijekom prvog tisućljeća.

Mnogi od ovih velikih neobičnih skulptura još uvijek sjaje u punom sjaju. Trenutno se na otoku nalazi nešto više od tisuću Moai kipova, a većina ih se smjestila u uspavanom vulkanskom krateru Rano Raraku koji je dijelom Nacionalnog parka Rapa Nui. Njihovu posebnost prepoznao je i UNESCO 1995. godine proglasivši Uskršnji otok dijelom Svjetske baštine.

LEGENDE O NASTANKU MOAI KIPOVA

Nakon što ih je na Uskrs 1722. prvi put vidio nizozemski istraživač Jacob Roggeveen, malo je zapadnjaka bilo u kontaktu s otočnim plemenima, koji nisu vodili opsežne pisane zapise. Misterioznost kamenih kipova leži u tome što njihova namjena nije jasno definirana pa antropolozi koji se bave njihovim proučavanjem i dalje nisu postigli konsenzus. Dominantna teorija tvrdi da su kipovi izgrađeni u religijske svrhe i da predstavljaju božanstva Rapa Nui domorodaca ili su napravljeni u čast prvim doseljenicima, odnosno precima koji su čuvali svoje obitelji i plemena nakon smrti.

S vremenom su se počele pojavljivati i moderne teorije koje tvrde da su kipovi osim religijske imali i praktičnu svrhu, a to je da su označavali izvore pitke vode. Budući da na Rapa Nuiju nema vode u izobilju, postoji šansa da su s kipovima označavali pripadnost izvora određenim plemenima.

TAJNE USKRŠNJEG OTOKA

Iako su u popularnoj kulturi proslavljeni kao kipovi glava, malo je poznata činjenica da su Moai zapravo kipovi cijelih tijela koja su u prošlosti bila zakopana u zemlju. Neki od njih imali su rezbarije čiji je sadržaj i danas predmet analiza i interpretacija. Također, u trenutku kada su prvi europski doseljenici počeli pristizati na otok, dobar dio Moaija bio je u uspravnom položaju. Međutim, do kraja 19. stoljeća gotovo su svi bili srušeni, a razlog za to leži u potresima, kao i u krvavom ratu koji je izbio 1680. godine između dvije skupine plemena.

S obzirom na to da su domoroci smatrali da su oni jedini ljudi na svijetu, gotovo svi Moaiji bili su okrenuti prema unutrašnjosti otoka. Njihova uloga je bila da čuvaju od potencijalnih neprijatelja koji mogu doći jedino iznutra. Krajem 19. stoljeća trgovci robovima i bolesti koje su im donijeli s kopna u samo dva desetljeća učinili su da izumre gotovo cijeli narod pa je tako 1877. godine na otoku ostalo samo 111 stanovnika.

PODIJELI: