Koja tri grada u Hrvatskoj imaju gotovo identičan spomenik? Poznat je po uzdignutom prstu, knjizi u ruci i nožnom palcu koji donosi sreću

Njegov je prst pomalo prijeteći podignut nad glavom, u ruci mu velika knjiga, na tijelu teška halja, a noge bose. Iz skromne sandale viri jedini zlatni dio inače sivog brončanog spomenika – nožni palac. Iz ovog opisa malo tko neće odmah pogoditi o kome se radi. Riječ je o spomeniku Grguru Ninskom, jednom od najpoznatijih simbola Splita. No, jeste li znali da takav spomenik imaju još dva hrvatska grada? I da spomenici Grguru Ninskom nisu baš sasvim identični? Evo koja se priča krije iza njih i tko je bio biskup čiji palac donosi sreću.

Čari Imotske krajineOva fascinantna hrvatska rijeka izvire iz čak pet izvora, prolazi kroz dvije države i mijenja nekoliko imena duž svog toka

Nastavi čitati

AUTOR SVA TRI SPOMENIKA JE IVAN MEŠTROVIĆ, A PRVI JE POSTAVLJEN U SPLITU 1929.

Autor sva tri spomenika je veliki hrvatski kipar Ivan Meštrović, koji je hrvatskim gradovima poklonio brojne javne spomenike bez kojih bi danas njihove ulice bile nezamislive. Splitski je Grgur, nema sumnje, najpoznatiji.  Gotovo da nema osobe koja u šetnji Splitom, nakon izlaska iz Dioklecijanovih podruma, šetnje palačom i prolaska kroz Zlatna vrata, nije zastala pored velikog kipa i protrljala mu palac kako bi mu se ostvarila neka tajna želja. Splitski Grgur Ninski visok je 7,58 metara, a originalno je postavljen na Peristilu 1929. godine. Nakon što je 1941. razmontiran i uklonjen, tek je 1954. godine smješten na današnju lokaciju.

SPLITSKI SE SPOMENIK RAZLIKUJE OD VARAŽDINSKOG I NINSKOG

Međutim, spomenik koji je 1929. postavljen na Peristil nije prvi kojeg je Meštrović skicirao! Split je zaista prvi hrvatski grad koji je podigao Meštrovićev spomenik, ali je za lokaciju na Peristilu kipar nacrt naknadno promijenio. Originalno zamišljena skulptura darovana je Varaždinu 1931. Varaždinci su ga postavili uz Franjevačku crkvu, gdje se i danas nalazi. Meštrović je ovaj poklon popratio riječima: “Neka Grgur Ninski bude na hrvatskom sjeveru kao i onaj na jugu – u Splitu, vidljivi dokaz za našu uspješnu borbu za crkveno slavenski jezik i hrvatsku glagoljicu”.

RIZNICA PRIRODNIH FENOMENALjepote planinskog parka prirode na istoku Hrvatske sve više otkrivaju i stranci: lani ga je posjetio rekordan broj turista i izletnika

Nastavi čitati

GRAD ČIJE IME BISKUP NOSI, NIN, SPOMENIK JE DOBIO POSLJEDNJI, TEK 1969. GODINE

I dok se splitski i varaždinski spomenik, osim veličinom, razlikuju u još nekim detaljima, onaj u Ninu identična je, samo umanjena replika varaždinskog Grgura. Osnovna razlika između originalnog nacrta, po kojem je izrađen varaždinski spomenik i njegova replika u Ninu, te onog u Splitu, je položaj ruku i način na koji biskup drži Sveto pismo. Grad po kojem biskup nosi ime, Grgur Ninski, svoj je spomenik dobio posljednji. Do toga je došlo tek 1969., povodom proslave 900. obljetnice izdavanja povelje hrvatskoga kralja Petra Krešimira IV. Postavljen je u staroj gradskoj jezgri uz crkvu svetog Anselma i na toj je lokaciji ostao do danas. 

BISKUP GRGUR NINSKI BIO JE ZAGOVORNIK BOGOSLUŽJA NA SLAVENSKOM JEZIKU I GLAGOLJICE

A tko je bio Grgur Ninski, čijim se spomenikom ponose čak tri hrvatska grada? Bio je jedan od najznačajnijih ninskih biskupa i kancelar hrvatskog kraljevskog dvora. Stolovao je u 10. stoljeću, od 900. do 929. godine, a bio je poznat kao zagovaratelj staroslavenskog jezika i pisma glagoljice. Borio se za održavanje bogoslužja na hrvatskom, odnosno slavenskom jeziku, no nije imao podršku pape i mise su se i dalje vodile na latinskom. Nakon ukidanja Ninske biskupije, stolovao je u Skradinskoj.