Koji europski grad leži na čak 12 otoka? Bajkovito je to mjesto puno povijesti i zelenila, a jedan od njegovih originalnih simbola su patuljci

Wrocław, čudesni grad bogate povijesti i iznimne ljepote, jedan je od najstarijih i najbajkovitijih u Poljskoj, no turisti tek počinju otkrivati njegov šarm. Smješten u podnožju Sudeta uz rijeku Odru, Wrocław je bio Europska prijestolnica kulture 2016. godine, a 2018. pobijedio je na prestižnom međunarodnom natjecanju “European Best Destination”, nadmašivši konkurenciju poput Pariza, Londona i Barcelone. Isprepleten brojnim pritocima i kanalima, Wrocław se prostire na 12 otoka povezanih s više od 100 mostova, zbog čega mu s pravom tepaju da je “poljska Venecija”.

PROTIV SIJEČANJSKOG SIVILAAndrea je htjela širiti dobro raspoloženje pa je u Zagrebu otvorila prvi svjetski muzej smijeha: “Svako nasmijano lice naša je mala pobjeda”

Nastavi čitati

GRAD LEŽI NA ČAK 12 OTOKA, A NAJZNAČAJNIJI OD NJIH JE TZV. “KATEDRALNI OTOK”

Poznat kao “Venecija Poljske”, Wrocław je smješten na rijeci Odri i prostire se preko 12 otoka povezanih s više od 100 mostova. Ova jedinstvena konfiguracija ne samo da oblikuje slikovit pejzaž grada, već također doprinosi bogatom povijesnom i kulturnom naslijeđu koje Wrocław čini jednim od najšarmantnijih gradova u Europi.

Najistaknutiji među ovim otocima je “Ostrów Tumski”, poznat i kao Katedralni otok, koji predstavlja najstariji dio Wrocława. Nekada zaseban otok, prije nego što je tok rijeke Odre promijenjen, “Ostrów Tumski” ima iznimnu vjersku i povijesnu važnost. Naime, ovo područje čuva neke od najstarijih i najvažnijih građevina u gradu, uključujući impozantnu Katedralu sv. Ivana Krstitelja, koja je postala simbol duge i bogate povijesti ovog poljskog dragulja.

priče iz davninaDjed Ante otkriva kako se čuvala hrana kad nisu postojali frižideri i zamrzivači: "Krumpire smo zakapali u zemlju, meso spuštali u bunar... Snalazili se nekako"

Nastavi čitati

GRAD JE PREPUN PARKOVA I ZELENIH POVRŠINA

Zelene površine jedan su od njegovih najjačih aduta. Vjerojatno najpoznatije Šetalište starog grada (Promenady Staromiejskie) nalazi se u samom centru. U okolici je više od 14 parkova i vrtova, tu su i Botanički vrt sa prekrasnim cvjetnjakom i staklenikom za kaktuse, Zoološki vrt osnovan 1865., ali i park Szczytnicki u kojem će vas očarati izvorni japanski vrt.

Wrocław je i vrlo dinamično kulturno središte. Brojna kazališta, opera, koncertne dvorane, noćni klubovi, muzeji, galerije te međunarodni književni, glazbeni i filmski festivali s vremenom su postali pravi zaštitni znak ovog poljskog grada. A s obzirom na to ga još nije zahvatila masovna turistička histerija, ugodno će vas iznenaditi i relativno niske cijene. Bilo da se radi o restoranu, pubu, kafiću ili običnoj trgovini, kvalitetne lokalne proizvode nećete skupo platiti, čak i ako planirate kupovati u strogom centru.

ŠARENILO ZGRADA KOJE KRIJU TURBULENTNU PROŠLOST

Poznat i kao glavni grad pokrajine Donje Šleske, Wrocław je danas najvažnije kulturno, gospodarsko, akademsko i turističko središte jugozapadne Poljske. Tepaju mu da je šareni grad, a kad mu vidite pročelja starih zgrada u svim mogućim bojama, bit će vam jasno i zašto.

No, iza gradskog šarma koji ostavlja bez daha krije se turbulentna prošlost. Prije Drugog svjetskog rata pripadao je Njemačkoj i bio drugi najveći grad te zemlje, odmah iza Berlina, a na kraju rata sovjetske trupe uništile su čak 75 posto Wrocława. Uslijedile su mučne godine pod komunističkim režimom, ali revolucija i procvat demokracije 1989. Poljskoj su napokon donijeli pozitivne promjene.

ZAŠTITNI ZNAK GRADA SU PATULJCI, KOJIH JE VIŠE OD 400

A da povijest nije uvijek dosadna, dokazuje i priča o Wrocławu i njegovim patuljcima, kojih diljem grada ima skoro 400! Ove zabavne figurice čak imaju i svoju službenu internetsku stranicu, a na turističkim informativnim punktovima prodaju se suveniri i slatkiši posvećeni upravo njima. Lov na patuljke u Wrocławu bez sumnje je jedna od najpopularnijih aktivnosti za posjetitelje iz cijelog svijeta. No kako je sve počelo, odakle uopće opsesija ovim malim bićima?

Za sve je „kriv” politički prosvjed, tj. pokret Narančasta alternativa, kojim se ’80-ih godina prošlog stoljeća iskazivalo nezadovoljstvo komunističkim režimom. Kad bi vlast prefarbala antikomunističke grafite u gradu, članovi pokreta preko njihove boje nacrtali bi patuljke. Jer bilo bi smiješno da vlada cenzurira murale patuljaka, zar ne? S vremenom je narančasta boja postala odgovor na komunističku crvenu, a prosvjednici su na skupovima počeli nositi narančasta pokrivala za glavu koja su podsjećala upravo na kape patuljaka.