Koji je hrvatski grad nekad imao čak 5 džamija? U njemu su svaka ulica i kamen spomenik, a svaki korak ulazak u povijest

Kad pomislimo na mjesta s bogatom islamskom poviješću, Hrvatska vjerojatno nije prva koja vam pada na pamet. No, u srcu Dalmatinske zagore krije se prekrasan mali gradić koji je u jednom povijesnom trenutku imao čak pet džamija. Riječ je o Drnišu, gradu smještenom iza moćnih planinskih lanaca Biokova, Dinare i Mosora, koji stoljećima čuvaju prirodnu granicu između priobalne i kopnene Dalmacije.

Iako je danas najpoznatiji po vrhunskim suhomesnatim delicijama, Drniš u svojoj utrobi skriva i slojevitu povijest koja zaslužuje pažnju svakog putnika koji se zatekne u Dalmatinskoj zagori. Povijesni tragovi ovog gradića vode nas nekoliko stoljeća unatrag, u doba velikih osmanskih osvajanja, kada su Turci, u snažnom pohodu prema zapadu, stigli i na područje Drniša. Njihova vladavina, koja je potrajala od 1522. do 1683. godine, ostavila je dubok pečat na urbani, kulturni i arhitektonski razvoj grada, čiji se obrisi mogu prepoznati i danas.

Kako navodi Turistička zajednica grada Drniša na svojim službenim stranicama, povijesni dokumenti iz vremena osmanske vladavine opisuju grad kao razvijeno orijentalno središte s čak pet džamija, sahat-kulom i tornjem s gradskim satom. Taj jedinstveni arhitektonski pečat, koji je stoljećima oblikovao identitet Drniša, djelomično je izbrisan krajem 17. stoljeća, kada vlast nad ovim područjem preuzimaju Mlečani i započinje novo poglavlje gradske povijesti.

Najdojmljiviji očuvani trag osmanske prisutnosti u Drnišu svakako je minaret iz 16. stoljeća – jedini sačuvani primjer osmanske arhitekture te vrste u Hrvatskoj. Povjesničari vjeruju kako je riječ o najzapadnijem minaretu koji su Osmanlije ikada podigli u Europi. Građen od precizno klesanih kamenih blokova, visok 12 metara, ovaj kameni toranj i danas stoji kao tihi svjedok jednog zaboravljenog vremena.

O bogatoj i burnoj povijesti grada svjedoči i crkva sv. Ante koja je elegantno sagrađena na temeljima nekadašnje džamije. Na pročelju crkve sačuvani su izvorni prozori, vijenac od kamena i zazidana vrata, a u unutrašnjosti je vidljiva tursko-maurska ornamentika.

Malo je poznata i činjenica da se unutar tek nekoliko desetaka metara u središtu Drniša nalaze minaret, pravoslavna crkva, katolička crkva te ostaci nekadašnje džamije.

Taj izniman prostorni i kulturni suživot različitih vjerskih tradicija, koji je obilježio povijest grada, čini Drniš jedinstvenim na karti Hrvatske. Riječ je o nesvakidašnjem spoju arhitektonskih i duhovnih elemenata koji stvaraju atmosferu kakvu je teško pronaći bilo gdje drugdje u našoj zemlji.

U ovom pitomom dijelu Dalmatinske zagore može se kušati i jedna od najpoznatijih delicija Lijepe naše – drniški pršut. Ova vrhunska suhomesnata poslastica proizvodi se tradicionalnim postupkom koji uključuje obradu buta, suho soljenje, prešanje, ispiranje, dimljenje, sušenje na zraku te dugotrajno zrenje.

Riječ je o proizvodu sa zaštićenim geografskim podrijetlom, koji svoj jedinstveni okus i aromu duguje upravo specifičnim mikroklimatskim uvjetima drniškog kraja, ali i neizostavnoj, oštroj buri. Pršut nije samo gastronomski adut, već i jedan od najprepoznatljivijih simbola grada.