Koji je najmanji glavni grad na svijetu? U njemu ne postoji nijedan semafor, ima oko 300 stanovnika i ime na kojem se “lomi jezik”

Kad netko kaže ‘glavni grad’, obično svi zamišljamo idući prizor – veliku i užurbanu urbanu košnicu u kojoj se ljudi broje u stotinama tisućama ili milijunima, a automobili stoje u gužvama satima… No, postoji i potpuna suprotnost tome, i to daleko, ali doista daleko od nas, na drugom kraju svijeta, u nama egzotičnoj državi Palau. U toj se državi, naime, nalazi najmanji glavni grad na svijetu.  A taj neobični ‘naj’ nije ni izbliza jedina zanimljivost koja krasi nesvakidašnji Ngerulmud.

Glavni grad Palaua ima, dakle, i neobično ime. Jezik se doslovno sapliće o slova koja ga čine, Ngerulmud, a jednako mu je neobično i značenje – mjesto fermentiranih skalara (skalar je vrsta ribe). To ime je navodno dobio po tamošnjoj tradiciji darivanja bogova, i to upravo fermentiranim skalarima.

Ngerulmud je ujedno, kao glavni grad države poznate po netaknutoj prirodi, i jedan od najmlađih glavnih gradova na svijetu. Službeno je glavnim gradom te zemlje postao u listopadu 2006. godine. Naime, dotad je titulu prijestolnice zemlje nosio grad Koror, najveći u Palauu. No, u želji da se otočje decentralizira i razvija i van Korora, koji je i turističko i biznis središte, odlučili su premjestiti vladine institucije u Ngerulmud.

No, Ngerulmud, koji se nalazi na otoku Babeldaob, isto je tako i jedan od najrjeđe naseljenih gradova na svijetu. Prema nekim podacima u njemu živi samo nekoliko stotina ljudi, preciznije njih oko 300. Dakle, zahvaljujući tome život u ovom glavnom gradu potpuno je suprotan od života u drugih glavnim gradovima svijeta – ove nema užurbanosti i stresa, pa čak ni semafora… Veliki naglasak je na suživotu s prirodom, koja taj glavni grad – od bujnih šuma pa do plaža – u potpunosti okružuje.

No, ono što mu nedostaje u veličini, nadoknađuje politikom, i ne samo u smislu zakona na temu održivosti, nego i samim zdanjima u kojima politika živi. Upravo je tamošnji Capitol jedna od glavnih turističkih atrakcija, a izgrađen je uz novčanu pomoć Tajvana.

Održivost smo spomenuli, a upravo je to područje gdje Ngerulmud i tamošnji zakonodavci pokazuju veličinu zahvaljujući čemu su i drugima primjer. Oni su, naime, osnovali Nacionalni morski rezervat Palau koji štiti čak 80 posto pomorskog teritorija te zemlje te je jedan od najvećih zaštićenih područja mora na svijetu.

Palau se inače sastoji od 340 otoka, ukupna mu je površina 466 kilometara četvornih. Država je to u kojoj je juha od šišmiša s kokosovim mlijekom jedan od specijaliteta, u kojoj su žene oduvijek bile važni donositelja odluka u društvu te one po kojima se prenosilo nasljedstvo, ali i dom otoka Eil Malk, na kojem pak se nalazi jedno od najneobičnijih jezera na svijetu – jezero meduza. U njemu žive milijuni meduza koje migriraju prateći kretanje sunca.

Palau je inače i jedna od najmlađih država na svijetu. Neovisnost je stekao 1994. godine, nakon što je nakon Drugog svjetskog rata bio po upravo Sjedinjenih Američkih Država. One su i danas, ugovorno, odgovorne za njegovu obranu jer Palau nema svoje vlastite vojske.

A kad smo već kod vojske, to je otočje bilo poprište nekih od najgroznijih bitaka Drugog svjetskog rata. Bitka za Peleliu odigrala se krajem 1044. godine i trajala više od dva mjeseca, a borili su se Amerikanci i Japanci. Rezultat je bio najmanje 20 tisuća umrlih i ranjenih.