NEPOZNATI LJEPOTAN
Znate li koja je najstarija zgrada u Zagrebu? Ima povijest dugu osam stoljeća, a danas je mjesto za uron u svemirska prostranstva
Glavni grad Hrvatske, Zagreb, obiluje zanimljivim zdanjima, a jedno od najzanimljivijih – ali neki tvrde i najstarijih u gradu – manje je ravikano od drugih i zove se Popov toranj. To masivno, četvrtasto zdanje s čijeg krova već desetljećima proviruje kupola s teleskopom Zagrebačke zvjezdarnice, uz kulu Lotrščak predstavlja jednu od dviju slavnih gričkih fortifikacija. Jedan je od zagrebačkih svjedoka protoka vremena, krcat zanimljivim pričama i povijesnim detaljima i, vjerojatno, najstarija zgrada u Zagrebu.
POPOV TORANJ IME JE DOBIO JER JE BIO U VLASNIŠTVU BISKUPA
No, za početak lokacija. Popov toranj, koji je to ime dobio zato što je bio u vlasništvu biskupa, nalazi se na vrhu Opatičke ulice. Datira u 13. stoljeće, neki tvrde u 1247. godinu te ga stoga neki nazivaju i jednom od najstarijih građevina u glavnom gradu Hrvatske. Stanovništvo ga je zvalo Popov turen.
Zanimljivo, Popov toranj – iako ga povijest definira kao dio obrambenog sustava Gradeca, uz Kaptol jednog od dva naselja iz kojih je izrastao Zagreb – nije to oduvijek bio. Naime, njega su odmah uz zidine koje su štitile Gradec izgradili kanonici s Kaptola. “A odnos između dva brijega stoljećima je bio sve samo ne prijateljski. Kaptol je izgradnjom postigao dvostruku korist: i on je želio spriječiti novu najezdu osvajača, ali istodobno je dobio i utvrđeni položaj prema Gradecu”, prenosi primjerice Hrvatski vojnik.
U 17. STOLJEĆU U TORNJU JE BILA ŠKOLA, A OD 1903. U NJEMU SE NALAZI ZVJEZDARNICA
No, to nije jedina teorija o njegovoj gradnji. Prema drugoj ga je priči dao podići zagrebački biskup Filip koji je tu funkciju obnašao od 1247. do 1262. godine, a kojeg neki povjesničari smatraju odgovornim za gradnju Medvedgrada. Kako god bilo, Popov toranj je bio ‘crkveni projekt’, a u obrambeni sustav Gradeca uključen je u 16. stoljeću. S vremenom je ‘obnašao’ i druge funkcije, osim ove prvotne, obrambene. Primjerice, u 17. stoljeću u njemu je bila škola.
No, presudni trenutak za to zdanje, koje mu dalje slavu i na međunarodnoj pozornici, vraća nas u 1903. godinu, kada je u njemu, na poticaj Hrvatskog prirodoslovnog društva, otvorena Zvjezdarnica, koja je u narednim godinama i sama postala ‘zvijezda’. Naime, u čast njezina otvaranja hajdelberški astronom August Kopff imenovao je 1906. godine novootkriveni planetoid 589 imenom ‘Croatia’.
INDIVIDUALNI POSJETI GRAĐANA SU BESPLATNI
Na stranicama Zvjezdarnice Zagreb navode da je ona otvorena za posjetitelje, i to u večernjem terminu srijedom i četvrtkom od 19 do 21 sat, te da je u tim terminima u slučaju povoljnih vremenskih uvjeta moguće opažanje teleskopom. Tijekom siječnja, veljače i ožujka, dodatno pojašnjavaju, obavijesti o terminima javnih promatranja prijenosnim teleskopom, a koja se provode srijedom i četvrtkom, objavljuju na stranici najkasnije jedan dan unaprijed. Individualni posjeti građana besplatni su i mogući bez prethodne najave, tvrde.
