NEUSTRAŠIVA IKONA PLANINARSTVA

Znate li da je prvi planinar u Hrvatskoj bila žena? Prije 180 godina bosa se popela uz strmu stijenu, a danas ta staza nosi njezino ime

Iako su se ljudi oduvijek kroz povijest penjali na planine, više iz potrebe nego iz gušta, kao godina početka organiziranog planinarenja u Hrvatskoj računa se 1874. Prije točno 150 godina, naime, u Hrvatskoj je osnovano prvo planinarsko društvo, pri čemu je naša zemlja jedna od prvih na svijetu koja je imala nacionalnu planinarsku udrugu. No, prvi alpinistički uspon zabilježen je još ranije! Znate li tko je bila prva planinarka i alpinistica u Hrvatskoj? Riječ je Dragojli Jarnević, odgojiteljici iz Karlovca i avanturistici koja se još 1843. godine upustila u za to vrijeme nevjerojatan podvig.

ZA USPON KROZ STIJENU JEDVA JE NAŠLA MUŠKU PRATNJU I ISTOMIŠLJENIKA

Dragojla Jarnević rođena je 1812. godine u Karlovcu i radila je kao odgojiteljica na plemićkim dvorovima. Nikad se nije udavala i vodila je prilično avanturistički život. Velikim ga dijelom možemo rekonstruirati iz dnevnika koji je vodila, a koji je u cijelosti tiskan tek 2000. godine. „Iz njezina je Dnevnika vidljivo da je rado pohađala planine.

BISER UNUTRAŠNJOSTI POLUOTOKANajljepši i najočuvaniji dvorac u Istri mjesto je na kojem povijest susreće sadašnjost, a njegove debele zidine kriju stoljetne tajne i legende
Nastavi čitati

Pri tom je doživjela i opasnih pustolovina, npr. razbojstvo u Lici. Za nas je najzanimljivija njezina želja da se uspne kroz stijenu, još k tome u doba kad u svojoj sredini za takav pothvat nije mogla naći istomišljenika ni među muškarcima“, opisuje se na stranici Hrvatskoj planinarskog saveza, koji ove godine slavi 150 rođendan.

POPELA SE UZ STIJENU NA KOJOJ DANAS VJEŽBAJU BUDUĆI ALPINISTI

Uspjela je, navodi se dalje na stranicama HPS-a, ipak nagovoriti jednoga svog znanca da je prati na usponu kroz stijenu Okića u Samoborskom gorju. Ta je stijena danas poznata kao penjačko vježbalište na kojem se mnogi prvi put susreću s penjanjem i feratama. HPS prenosi dio njezinog dnevnika, u kojem je opisala uspon.

„Strašno stermi i skliski put prieko onog kamenja i porušenih razvalina bi s pogibelju skopčan i plazenje po njemu vratolomno, ali moja želja, na verh dospjeti, čini me svu pogibeo prezirati, i ja, cipele iz nogu uzamši, a odeću oko mene usko gori zadevenu, pustih se kao mačka gori plaziti…,“ pisala je avanturistica iz Karlovca.

POTHVAT U DOBA KAD NIJE BILO PLANINARSKE OPREME

Dragojla Jarnević bila je među začetnicima planinarstva i alpinizma u doba ilirskog preporoda i smatra se prvom hrvatskom planinarkom i alpinisticom, piše portal Povijest.hr. „Kao prva žena popela se na Okić, kod Samobora, s južne strmije strane. U to vrijeme bio je to velik pothvat jer nije bilo alpinističke opreme pa se morala penjati bosa po stijenama. Staza njezinog uspona danas je označena kao Dragojlina staza,“ navodi portal.

PRVA PLANINARKA U HRVATSKOJ BILA JE ISTAKNUTA SUDIONICA NARODNOG PREPORODA

Dragojla Jarnević nije bila samo planinarka i odgojiteljica. Pripadala je najuglednijim sudionicima hrvatskog narodnog preporoda pa je na glasovitom letku Muževi ilirske dobe među preporodnim velikanima otisnut i njezin lik. Objavila je niz knjiga, pjesama, bavila se i pedagoškim radom, pisala je članke o odgoju mladih… Prva planinarka i alpinistica u Hrvatskoj preminula je 1875. godine u rodnom Karlovcu.

Aktualno

Pročitajte još