Damir i Andreja na svom imanju uzgajaju bazgu i od nje rade prefine sokove, džemove, ocat… Nedavno su uredili i kušaonicu koju možete posjetiti

Njezino veličanstvo bazga. Tako poznata, tako domaća, uz svaki poljski put, okusa kojeg se svakako sjećamo iz djetinjstva, mirisa koji podsjeća na ljeto i tople dane. No, Damir Štefanec i Andreja Bader iz Selnika u Varaždinskoj županiji, bazgu su shvatili mnogo ozbiljnije nego što to većina nas radi. Za njih je ona bila više od okusnog i mirisnog povratka u djetinjstvo ili pak sezonskog odlaska u prirodu, u berbu tog bijelog cvijeta. Odlučili su je učiniti kraljicom svog imanja, i OPG-a Štefanec, a pomalo i života, i uzgajati je kao što bi primjerice uzgajali jabuke ili neku drugu voćku, u svom vlastitom voćnjaku bazge! Od nje danas prave niz nagrađivanih proizvoda.

Iako je njihova ‘kraljica’, odnosno kraljica njihova OPG-a Štefanec, i Damir i Andreja imaju svoje ‘standardne poslove’. On radi kao snimatelj, a ona kao odgajateljica. No, bazga je vladarica ostatka njihova života, i to još od 2012. godine. Naime, tada su primijetili da se ta biljka, česta i znana kod nas, ali koju je uvijek zbog priča o otrovnosti njezinih bobica pratila i određena doza opreza, u Austriji i Mađarskoj organizirano uzgaja. Bilo im je jako zanimljivo kako su tamo bazgu orezivali i formirali u stabla, nalik na voćke, i odlučili su da će i sami pokušati. Za početak su zasadili 30 sadnica bazge.

Uslijedilo je mnogo učenja. S jedne strane uranjanja u legende i povijest bazge, s druge razbijanje mitova. Primjerice, onaj da je bazga otrovna. „Ona nije otrovna, nego samo treba znati kako ubrati njezine bobice, odnosno treba prepoznati kada su one zrele, a bazga ima više minerala, vitamina i antioksidansa od svog crnog bobičastog voća. Ispred nje je samo crna malina“, pojašnjava Damir.

Riječ je o iznimno kvalitetnoj i drevnoj biljci, nastavlja dalje, no ljudi su njezine bobice koristili kada nisu bile zrele i tu bi nastajali problemi. „Zrela je kada crna bobica ide lako s peteljke. Kad je moraš vući, onda nije zrela“, govori Damir koji je prava enciklopedija bazge. Primjerice, doznali smo da u svijetu postoji 30 sorti bazge. I da među njima doista postoji jedna koja nije jestiva te je otrovna. No, ona se ponaša kao korov, odnosno nestaje preko zime te se pojavljuje na proljeće. Svaka bazga koja ima drvenastu stabljiku, govori on, jest jestiva.

Sadnice bazge uvoze iz Austrije, a na svom imanju uzgajaju nekoliko sorti bazge (ili bezeka, kako se još kaže u njihovu kraju), primjerice Haschberg. Za probu su zasadili i 10 sadnica jedne poljske sorte. No, ukupno gledano, na jednom hektaru zemlje živi 350 stabala bazge. Svako od njih, govori, raste u širinu i po dva do tri metra…

Da biste je uzgajali, govori Damir, morate se donekle razumjeti u voćke. Bazga se, naime, orezuje u proljeće, a ima posla i s košnjom. Mimo toga, prskaju je i s biopreparatima za prihranu preko lista. No, u svojoj je osnovi vrlo zahvalna biljka koja ne podliježe bolestima kao što su peronospora ili pepelnica pa je od takvih stvari ni ne treba štititi.

Beru i cvjetove bazge, no prvenstveno bobice, kojih godišnje uberu oko dvije tone, te od onih rade niz proizvoda. Njih nekoliko je i na tržištu, imaju sve potrebne dokumente i certifikate, a kroz godine su dobili i niz nagrada. To su sirup od bobica i cvjetova bazge, matični sok od bobica bazge i bezalkoholni balzamični ocat od bobica bazge. Proizvode još i džem, od šljive, jabuka i bobica bazge, a sve te proizvode prodaju na kućnom pragu. Imaju i mogućnost dostave po cijeloj Hrvatskoj, a možete ih pronaći i na sajmovima. Surađuju i s nekim restoranima koji, primjerice, njihov ocat koriste za salate, a sirup u koktelima.

Sve recepture su njihove i razvijali su ih godinama. Da bi dobili proizvod kakvog danas proizvode i koji dobiva nagrade, potrošili su puno vremena. I prolili puno bazge, govori Damir. Radili su svojedobno čak i vino od bobica bazge, koje je također dobilo nagradu, no od njega su na kraju odustali zbog kompliciranog i zahtjevnog procesa proizvodnje. Andreja se počela baviti i izradom kozmetike, a lani su otvorili i kušaonicu na otvorenom.

Zanimljiv je to dodatak njihovu imanju. Naime, svi zainteresirani mogu ih posjetiti uz prethodnu najavu i zatim u tom prostoru posvećenom toj ljekovitoj biljci doznati sve zanimljivosti o njoj: od njezine povijesti do svih legendi koje se vežu uz nju te načine kako se sve može upotrebljavati… Naravno, tamo mogu kušati i njihove proizvode od bazge. Kušaonica radi tijekom cijele godine, no kako je na otvorenom u hladnijim mjesecima, savjetuje Damir, treba razmišljati o toplijoj odjeći.

Tajna dobrog proizvoda od bazge pak je, pojašnjava Damir, zdrava bobica. Mora se koristiti prva klasa voća, kaže, i treba paziti kada se ubiru bobice. Bazga ne dozrijeva odjednom. Berba traje od kraja srpnja pa do sredine kolovoza, a bere se, govori Damir, kao i grožđe: ili se odreže cijela peteljka ili pak se ona, ako nisu sve bobice zrele, orezuje. Berba je jednostavna i u njoj, mimo njega i Andreje, sudjeluju i ostali članovi obitelji, i to njegova majka, očuh te djeca. Odmah nakon berbe bobice idu u proizvodnju. One se moraju preraditi isti dan, govori, inače krenu fermentirati.

Pošto bazga nije nešto što smo mi u ovim našim krajevima navikli uzgajati u dvorištima, zanimalo nas je kakva je bila reakcija kad je svojoj okolini obznanio namjeru da sadi bazgu. „Reakcija je bila u stilu ‘svi znaju da je otrovna, a ja sam je posadio doma’. Zamislite, gledali su me ne samo u nevjerici, nego i kao čudaka. Ili bi pitali ‘zašto si posadio kad imaš toga i u šumi’“, sjeća se. No, imao je viziju. Vidio je što se radi u drugim državama, znao je da mora probati, a probali su prvenstveno radi sebe, jer su bazgu i proizvode od nje željeli imati za sebe kod kuće.

Cvijet njihove bazge veličine je ljudske glave, govori, no onaj klasični, dobro nam poznati sirup od bazge ne rade. Žao im je, kaže, odrezati cvijet. Doduše nešto cvjetova ipak beru, no glavni su cilj bobice. Što se tiče sirupa od bobice i cvijeta bazge, njega, objašnjava, počinje raditi ujesen. Iduće godine, u svibnju, ga raspakiraju, u njega stavljaju cvijet, zatim ga cijede i dodaju šećer pa ga natrag pakiraju.

Upravo je cvijet bazge jedna od stvari koja ljude privlači na njihovo imanje. Naime, oni krajem svibnja i početkom lipnja, kada je cvatnja bazge na svom vrhuncu, u nasadima bazge organiziraju i piknike za sve zainteresirane. Znalo im je prisustvovati između 50 do 100 gostiju za koje su priredili i dodatne zabavne sadržaje, kako za odrasle tako i za djecu. Gosti su samo, ako su to htjeli, trebali ponijeti svoju hranu, a Damir i Andreja nudili su im sok i sirup od bazge te pohane cvjetove bazge.