Spektakl kraj Imotskog
Kultura veganske prehrane: što se sve krije iza rastućeg plant-based trenda koji se temelji na biljnim namirnicama
Kada kažemo trend, tome nužno ne pridodajemo negativnu konotaciju, već stvari zovemo svojim imenom, a činjenica jest da danas sve više ljudi promovira način života koji isključuje eksploataciju životinja na bilo kojoj razini. Festivalska scena obiluje događajima posvećenim upravo veganstvu i vegetarijanstvu, pokreću se akcije poput Veganuary i Vege Izazova koji svake godine ruše rekorde prijava, a u svijetu je unazad pet godina broj ljudi koji se izjašnjavaju kao vegani porastao čak za 600 posto.
Veganstvo je više od kulture prehrane koja granicu povlači na hrani životinjskog porijekla. Ono se bazira na filozofiji koja propituje svaki djelić naše rutine i svakodnevnih aktivnosti, od kupovanja odjeće, hrane, modnih dodataka pa sve do propitivanja usluga ugostiteljskih objekata. Bilo da ćemo odmahnuti rukom i svejedno objesiti kožnu torbu na rame ili ćemo ipak u košaricu staviti proizvod s “cruelty free” etiketom, svatko ima pravo na izbor te bi ga trebao donositi bez ikakve prisile. Ipak, teško je barem ne razmisliti o onome na što nas aktivisti za prava životinja upozoravaju, a to je da eksploatacijom životinja oduzimamo glas jednoj vrsti koja ne bi trebala biti u našoj službi.
KULTURA VEGANSKE PREHRANE: EKOLOŠKA SVIJEST, SUOSJEĆANJE ILI POMODARSTVO?
Osim što je uravnotežena veganska prehrana objektivno izuzetno zdrava, za nju se najčešće odlučujemo u skladu s vlastitim vjerovanjima i životnom filozofijom. Oni koji slijede veganski stil života za to su se vjerojatno odlučili iz više razloga, bilo da je riječ o borbi protiv okrutnosti nad životinjama, minimiziranju negativnih utjecaja na okoliš, izboru zdravijih namirnica ili pak spiritualnim uvjerenjima. Ovisno o motivaciji koja se krije iza veganskog načina života najčešće govorimo o etičkim, okolišnim, zdravstvenim i religioznim veganima.
Ono što im je svima po definiciji zajedničko jest da ne jedu meso, mliječne proizvode, jaja i med, odnosno prehrambene proizvode životinjskog porijekla. Većina vegana, kao i vegetarijanaca, neće koristiti niti neprehrambene proizvode testirane na životinjama te one koji u sebi sadrže sastojke potekle od životinja. Možemo, dakle, zaključiti da bivanje veganom nije priča koja počinje i staje samo na bezmesnom jelovniku. Prije no što se itko odluči na takav korak, svakako se preporučuje propitivanje vlastite motivacije, jer ako ona nije dovoljno iskrena i jasna, vjerojatnost da ćete tugu zbog neuspjelog pothvata utažiti u mariniranim krilcima u obližnjem fast food restoranu je poprilično velika.
Kada govorimo o iskrenoj motivaciji neminovno jest da se dotaknemo jedne crvene zastavice koja maše iz prikrajka, a to je mainstream potencijal koji moderni veganski pokret ima. Teško je zanemariti utjecaj medija i javnih ličnosti na pokretanje trendova u svijetu, pa tako i ovog. Na pojavu ponosnih i nerijetko militantnih celebrity aktivista većina promatrača će, u najmanju ruku zakolutati očima i time pomisliti da je moderni veganski pokret samo još jedan trend koji služi tuđoj samopromociji. Prisjetimo se ranih 2000-ih godina i populariziranja crvenih konaca na ruci prosvijetljenih Kabbalah celebritya. I u tom slučaju smo svjedočili javnim epifanijama koje nažalost nisu potrajale.
JEDI ONO ŠTO TE ČINI SRETNIM
U svakom slučaju, kada govorimo o veganskom načinu prehrane, tada govorimo o prehrani baziranoj na povrću, voću, žitaricama, grahoricama i ostalim skupinama zdrave hrane. Prema brojnim istraživanjima, veganska prehrana utječe na smanjenje rizika od kroničnih, srčanih i autoimunih bolesti te alergija i karcinoma.
Zbog rastućeg broja namirnica poput tofua, seitana, tempeha i sličnih proizvoda koje možete tretirati kao meso, prelazak na plant-based prehranu je svakako lakši nego ikad prije. Ipak, nećemo mazati oči strastvenim mesojedima i tvrditi da će biti jednako oduševljeni mariniranim tofuom jednako kao mariniranim steakom. No, poanta prelaska na vegansku prehranu nije traženje najsličnije zamjene za mesne proizvode, već otkrivanje novih namirnica, novih načina pripremanja hrane te svjesna promjena životnog stila. Točno je da on zahtjeva više vremena, pripreme i prilagodbe, posebice u početku tranzicije, ali trud se zasigurno isplati.
Zahvaljujući popularnosti veganstva i vegetarijanstva postoje brojne grupe na društvenim mrežama u kojima možete razmijeniti svoja iskustva, dileme, pitanja i savjete s drugima. Štoviše, vrlo je popularan i trend pronalaska “vege prijatelja” koji će biti uz vas na vašem putu veganskog odrastanja, bodriti vas i pružati svakodnevnu podršku.
HRVATSKA SE NALAZI NA 30. MJESTU VEGE GOSTOLJUBIVIH ZEMALJA U SVIJETU
Zbog rastuće popularnosti ovog fenomena, sve su jači svjetski pokreti za uvođenje većeg broja veganskih namirnica u trgovine i restorane. Danas je zaista sve teže naći se u situaciji u kojoj ste u restoranu osuđeni samo na priloge ili da vas na svadbi gledaju kao “onog čudaka za stolom 5 koji ne jede meso”.
Iako starije generacije još uvijek zaziru od odricanja mesa i autohtonih mesnih specijaliteta, prihvaćanje ovakvog načina života u Hrvatskoj također je sve jače. Možda zvuči kao mali korak, ali Hrvatska se nalazi na 30. mjestu vege gostoljubivih zemalja u svijetu i, ako nas pitate, presretni smo da nismo zadnji na još jednoj svjetskoj ljestvici.
