
Kvizovi
Mudrost ili lijenost?
Nakon većeg dijela siječnja koji su obilježile temperature oko nule, što je uobičajeno za ovo doba godine, posljednjih dana Hrvatsku je zahvatila južina. Promjena vremena donijela je različite reakcije – dok neki osjećaju pojačanu nervozu, drugi se žale na bolove u tijelu, a mnogi tvrde kako im nedostaje energije za svakodnevne obaveze. No, jeste li znali da je južina nekada uvelike mijenjala svakodnevicu na jugu Hrvatske? U doba Dubrovačke Republike jugo nije bilo samo meteorološki fenomen, već i valjani razlog za ostanak kod kuće. Naime, za vrijeme jakog juga radne obaveze su se odgađale, a odlazak na posao nije bio obavezan. Ova zanimljiva praksa pokazuje koliko su nekadašnji stanovnici Dubrovnika ozbiljno shvaćali utjecaj vremena na zdravlje i raspoloženje.
Jugo je topli vjetar koji sa sobom nosi vlagu i težinu u zraku, a mnogima donosi neraspoloženje, umor i glavobolje. No, dok se danas na njegove učinke uglavnom žalimo, u Dubrovačkoj Republici jugo se shvaćalo vrlo ozbiljno. Toliko ozbiljno da su postojala pravila koja su u potpunosti prilagođavala svakodnevni život promjenama vremena, što svjedoči o drevnom razumijevanju prirode i njezina utjecaja na čovjeka.
Za vrijeme juga nije se vijećalo niti donosilo ključne odluke. Smatralo se da zbog vlage i niskog tlaka zraka ljudi nisu u potpuno prisebni te da mogu donositi ishitrene i loše odluke. Vladajući su, svjesni tog fenomena, odgađali rasprave i zakonodavne procese do povratka stabilnijeg vremena. Zanimljivo je da se jugo uzimalo u obzir čak i pri suđenjima. Naime, zločini počinjeni za vrijeme južine često su promatrani s više razumijevanja i milosti. Vjerovalo se da vremenske prilike mogu utjecati na ljudsko raspoloženje i ponašanje te smanjiti racionalnost i samokontrolu.
Neki povjesničari da iza ovog starog pravila stoji i jedna sasvim ljudska potreba – ona za izgovorom. Kako je Dubrovačka Republika jačala, tako su rasli obujam posla, broj sjednica i težina političkih odluka. A vladajući, umorni od neprekidnih rasprava i odgovornosti, možda su samo tražili elegantan način da si osiguraju predah. Jugo im je, kažu, bilo savršeno opravdanje – prirodni saveznik koji je omogućio odgodu, malo mira i priliku da naporan rad zamijene opuštanjem u hladu palača, uz pogled na more koje nikada ne miruje.
Jugo je vjetar koji oblikuje klimu i svakodnevicu duž Jadranske obale. Iako se može javiti u svim godišnjim dobima, na sjevernom Jadranu i Kvarneru češće se osjeti u proljeće, dok je na jugu najizraženiji ujesen i zimi. No, bez obzira na doba godine, jugo uvijek donosi slične promjene – pad tlaka, povećanu vlagu i naoblaku, često praćenu kišom i grmljavinom.
Posebno je karakteristično zimsko, tzv. ciklonalno jugo, koje nastaje kada se središte ciklone smjesti nad zapadnim Sredozemljem. Takvo jugo može puhati danima, ponekad i tjednima, i može uzrokovati valove na moru, otežavati plovidbu i stvarati atmosferu melankolije koja se uvlači pod kožu. Mnogi ga krive za glavobolje, nesanicu i opće stanje bezvoljnosti poznato kao fjaka – ono neodređeno stanje između budnosti i sna, gdje volja za radom gotovo nestaje.
Kvizovi
Zanimljiva potraga
Mlječni proizvodi iz Like
Čuvar vremena
Recept za sretniju vezu
Šarenilo usred betona
Mir na otoku
VIŠE OD OBIČNOG NAPITKA
SLATKO BLAGO ŠOLTE
POMOĆ TEHNOLOGIJE
VELIKO ISTRAŽIVANJE
NEZGODNO PITANJE