Šarenilo boja

Gregor svaki dan, po najmanje pet sati, oslikava pothodnik u Novom Zagrebu: u dotad obični prolaz unio je šarenilo i veselje, a nada se i da će murali spriječiti šaranje

Novi Zagreb uskoro će postati bogatiji za još malo boje, za još pokoji smiješak… Postat će veseliji i šareniji, mogli bismo reći, i za još jedan stari-novi pothodnik. No, ne bilo koji. Novo ruho dobit će pothodnik u Središću koji spaja čak četiri novozagrebačka kvarta – Središće, ali i Sopot, Zapruđe i Utrinu. A za veselje i šarenilo murala koji će krasiti njegove zidove zaslužan je pak street art kolektiv Grupa Zid. Jedan od članova te grupe, koji u biti idejno i potpisuje ovaj mural, jest Gregor Furkes.

SVAKI DAN MINIMALNO PET SATI SLIKANJA MURALA

Dobili smo ga u rano ujutro, a plan za taj dan bio je isti kao i svih ostalih – odlazak do spomenutog pothodnika i oslikavanje njegovih zidova. Prošli tjedan, vrijeme je njega i njegove kolege iz Zida mazilo. Bilo je toplo. No, ovaj tjedan, sve se promijenilo – hladno je, a u pothodniku i puše. No, novi mural nema namjeru stati… I tako svaki dan minimalno pet sati, a nakon toga sređivanje svog alata i opreme – pranje kistova i spremanje boja, njih više od 20, te svih ostalih potrebnih alata i opreme.

Čuvar vremenaPogled u svijet čuvara zagrebačkih satova: "Ako se neki pokvari, moramo odmah reagirati, bez obzira na kišu, vjetar, snijeg... A neki su teški i po 400 kilograma!"
Nastavi čitati

ZAMJENA ZA BJELINU I NASUMIČNU IŠARANOST ZIDOVA

Gregorov život, i ostalih umjetnika iz Zida, tako će izgledati još kojih mjesec dana. Nakon toga bi ovaj pothodnik trebao osvanuti u potpuno novom ruhu, ovijen u jednu novu priču koja bi trebala zamijeniti bjelinu i nasumičnu, nepromišljenu išaranost zidova. Onu koja bi prolaznicima trebala uljepšati korake kroz pothodnik. No, zanimljiva je priča i autora murala u nastanku. No, on, Gregor Furkes je skroman – iako je njegovo idejno rješenje murala pobijedilo u izboru za umjetničko uređenje ovog lokaliteta. Odmah naglašava da je on samo dio ekipe, tima bez kojeg ne bi bilo najnovijeg uratka koji će se upisati na kartu zagrebačke ulične umjetnosti.

AKTIVAN DIO ZAGREBAČKE STREET ART SCENE

A definitivno ga, mogli bismo reći, ne bi bilo ni bez korone. Naime, kao i sam mural, i Gregor ima zanimljivu priču. Otac mu je iz Hrvatske, no on se rodio u Hamburgu. U njegovih 37 godina, život ga je odveo i u Madrid, a prije dolaska u Zagreb sedam je godina domom nazivao i Berlin, gdje je upoznao i svoju suprugu. Naposljetku su, u jeku pandemije odlučili doći u Hrvatsku. I odmah je postao aktivan dio zagrebačke street art scene.

Otok Prvić na Kvarneru je najveći nenastanjeni otok u Hrvatskoj
Neukroćena prirodaZnate li koji je najveći nenastanjeni otok u Hrvatskoj? Za njega možda nikad niste čuli, ali ima poznatijeg imenjaka kod Šibenika
Nastavi čitati

CIJELI ŽIVOT SE BAVIO ULIČNOM UMJETNOŠĆU

Nekako ni ne čudi. Uličnom se umjetnošću bavi, priča, skoro cijeli život. I nekako je bilo logično da to nastavi raditi i ovdje, u Hrvatskoj, u kojoj se dugoročno vidi, iako je ona – u usporedbi s primjerice Njemačkom, kaže, mnogo konzervativnija po pitanju tog vida umjetničkog djelovanja. Kad je došao u Zagreb, nastavlja dalje, upoznao je grafiti i street art umjetnika Krešimira Golubića i počeli su organizirati Zagreb Street Art Festival, festival ulične umjetnosti. Gregor je pomagao i s edukativnim radionicama kojima je cilj educirati javnosti na temu grafita, u smislu da je riječ o umjetnosti, a ne vandalizmu.

NIZ PROJEKATA U SKLOPU UMJETNIČKE GRUPE ZID

„Pomogao sam s tim i došlo je do veće suradnje i počeli smo crtati murale. Osnovali smo umjetničku grupu Zid s još par umjetnika. Prvi projekt bio je u Dubrovniku gdje smo crtali staru tvornicu koja je prenamijenjena u kulturni centar“, prepričava. No, to je bio samo jedan od projekata. Grupa Zid istakla se i svojim radom na muralu u Čulinečkoj ulici, Vlak u snijegu, dok su zadnji mural radili u zagrebačkom naselju Trnsko. I onda se, vidjevši što su napravili tamo, za ideju zainteresirao i mjesni odbor Utrina, što je pak rezultiralo time da sada oslikavaju spomenuti pothodnik.

OSLIKAVAJU 1500 METARA ČETVORNIH POTHODNIKA

Gregor kaže kako su trenutačno manje više na pola puta do završetka murala. Pošto je riječ o velikoj površini – više od 1500 metara četvornih – trebat će im, kaže, svakako još mjesec dana. S crtanjem su započeli 18. prosinca, dakle sve zajedno će trajati oko dva mjeseca, ne računajući sve što je ulazilo u fazu  pripreme – od dogovora i dizajniranja te svih ostalih predradnji. Isto tako, usporedno su se, kao dio istog projekta, održale i dvije radionice u Novom Zagrebu, a kojima se mlade želi educirati da ne šaraju bilo gdje.

U PLANU OBNOVA I UREĐENJE SVIH ZAGREBAČKIH POTHODNIKA

No, pothodnik Središće na kojem se trenutačno radi samo je dio jedne šire priče. Naime, veliki je plan renovirati i oslikati sve zagrebačke pothodnike, kako bi bili manje zašarani, kaže Gregor, i kako bi ih krasila prava umjetnička djela. U sklopu tog velikog plana, trebalo bi biti oslikano i svih devet pothodnika u Novom Zagrebu. Krajnji cilj? Da bude, kaže nam sugovornik, ljepše i šarenije. Za te projekte, kao što je bio slučaj primjerice i s onim u naselju Trnsko, bit će raspisani natječaji.

NAGLASAK NA NEUTRALNOSTI I APSTRAKCIJI

Zanimaju nas i detalji samog murala na kojem trenutačno radi s još troje svojih kolega (jedna je kolegica, koja je trebala sudjelovati, nažalost spriječena, dodaje). Za razliku od Trnskog, govori, gdje su tema bili ljudi, ovaj je mural manje personaliziran, naglasak je u velikoj mjeri na apstrakciji, a od prepoznatljivih su motiva istaknuta novozagrebačka građevinska ostvarenja koja su svojevrsni simboli spomenutih četvrti. Neutralnost je bila misao vodilja, kao i krajnji cilj da se podigne raspoloženje, stvori vedrija atmosfera u pothodniku.

RIJEČ JE O ZAJEDNIČKOM PROJEKTU

A kako se uopće mural rodio u umjetničkom smislu, glasilo je iduće pitanje. “Netko ima ideju i krene se u dogovor. Boje smo zajedno odlučili, no na kraju se ipak išlo s drugim konceptom… Onda je Max Jurić, koji se bavi kaligrafijom, smislio koncept slova, ja sam radio ostale vizuale, ali ne sve… U biti, neke stvari smo zajednički dogovorili, a svatko je radio svoj koncept, a u gradu su izabrali moju skicu, i tako smo onda nastavili raditi na temelju nje da sve bude iz iste ruke. Bitno je naglasiti da je to zajednički projekt, ja to sam nikad ne bih mogao napraviti. Ovaj put je ispalo da se radi na temelju moje skice, no svi zajedno radimo“, objašnjava.

MURAL BI TREBAO PROLAZNICIMA POMOĆI I U SNALAŽENJU

Nadalje, pojašnjava, kako se radi o pothodniku, dakle o mjestu kroz koje ljudi prolaze i ne zadržavaju se, baza murala su geometrijski oblici, odnosno odlučeno je da se neće ići u prevelike detalje. No, svaki će ulaz i izlaz u pojedini kvart biti poseban kako bi se ljudi u pothodniku bolje orijentirali, odnosno svaku će četvrt slikovno predstavljati neki od njezinih simbola – primjerice, Zapruđe Most Mladosti. Utrine plivačice jer se tamo nalazi bazen.

MURALI 'DIŽU' CIJELI GRAD, LIJEPO IH JE VIDJETI, A PRIVLAČE I TURISTE

Gregor se, kad pričamo o uličnoj umjetnosti, dotiče i općenito situacije u Hrvatskoj. Kaže da ga veseli kada vidi murale u Zagrebu – oni, govori, ‘dignu’ grad, lijepo ih je za vidjeti, a takve intervencije privlače i turiste. No, isto tako tvrdi kako Zagreb, u kontekstu ulične umjetnosti, ima jedan nedostatak koji možda drugi europski gradovi nemaju.

ZAGREBU TREBA LEGALNI ZID ZA CRTANJE DA SE MLADI VJEŽBAJU

„U Zagrebu ne postoji nijedan legalni zid za crtanje gdje bi mladi mogli raditi svoje prve korake s grafitima, gdje bi mogli vježbati crtanje sa sprejevima. Klinci, ako negdje žele isprobati crtati, nemaju mjesto gdje to mogu na miru raditi pa će šarati na prvoj garaži i prvoj fasadi koju vide”, pojašnjava. Također, kod nas dodaje, neki ljudi uz murale i grafite i dalje prvenstveno vežu pojam šaranja. No, kad vide gotov mural, onda im je, naravno super.

NOVI ZAGREB VIŠE OD 'SPAVAONICE'

Što se tiče najnovijeg koji će uljepšavati Zagreb, Gregor se nada da će ostati u obliku u kojem će ga on i njegovi kolege ostaviti i da će se ljudi veseliti. „Komentari su jako pozitivni, primjerice komentar jedne žene koja je došla i rekla kako joj je drago da se napokon nešto tako dogodi Novom Zagrebu, da nije spavaonica, da ima što više kulture, da nije uvijek fokus na centar…”, prepričava Gregor Furkes.

Aktualno

Pročitajte još