POPIS ZA GURMANE
Kultura i Život
Hrvatske bajke i legende: doznajte gdje se okupljaju vještice, gdje spava zmaj i koja su sela izgradili divovi
Priče i legende o mističnim bićima i prenose se s generacije na generaciju i oduvijek su intrigirale putnike i izletnike. U koji god dio svijeta da otputujete, naići ćete na neku narodnu predaju, legendu, bajku koja, čak i ako u nju zapravo i ne vjerujete, lokaciji koju posjećujete daje neku posebnu čar. I Hrvatska je puna takvih neobičnih priča, a mi smo prikupili dio njih. Možda vas upravo najpoznatije hrvatske legende, vještice ili zmajevi inspiriraju za vaš sljedeći izlet?
NA PLANINI KLEK OKUPLJAJU SE VJEŠTICE
Planina u blizini Ogulina mjesto je brojnih priča i legendi. Već sam njezin oblik intrigira. Gledan iz smjera Ogulina, hrbat planine izgleda poput uspavanog diva – glavni vrh, visok 1181 metar, divova je glava, a dvije hridi koje izranjaju iz drveća, Klečice, njegove su noge. I dok je ovaj gorostasni div prilegao, na Kleku ne spava druga vrsta mističnih bića – vještice. Predaja kaže da kad oko Kleka sijevaju munje i udaraju gromovi, to zapravo vještice gore imaju svoje okupljanje. Priče o vješticama, koje je krajem 19. stoljeća u obliku pripovijetki zapisao Rudolf Strohal, zapravo su temeljene na istinitim događajima, kojima je kroz narodnu predaju dodano, dakako, puno živopisnih i mističnih detalja.
Naime, u iskazima žena iz središnje Hrvatske koje su tijekom 17. i 18. stoljeća optužene da su vještice često se spominjao Klek kao mjesto sastajanja. O toj ozloglašenosti Kleka postoje zapisi još iz 1649. godine. Progoni vještica u Hrvatskoj završili su odredbom carice Marije Terezije iz 1758. godine, no prošlo je još neko vrijeme dok su se ljudi okuražili posjećivati ovu planinu. Učinili su to 1838. saski kralj Friedrich August II i Josip Jelačić, koji je kasnije postao hrvatskim banom. Nedugo nakon toga osnovano je Hrvatsko planinarsko društvo, a Klek se smatra kolijevkom planinarstva u Hrvatskoj.
NA RASTOKAMA PLEŠU VILE
Iako duga samo 6,5 kilometara, rijeka Slunjčica na svom ušću u Koranu kod mjesta Slunj stvara jedan od najljepših krajolika u Hrvatskoj: Rastoke. Čak 23 slapa i brojni brzaci stvaraju šumove i žubor koji se pretvaraju u najljepši koncert prirode. Upravo je ovo popularno izletište još jedno mjesto oko kojeg se stvaraju mistične priče i legende. Ovaj put o vilama! Predaja kaže kako su noću, dok su se mlinari i mlinarice družili uz vatru, rastočke vile uzimale konje i vraćale ih pred zoru umorne, zadihane, griva upletenih u pletenice. Oprale bi potom rublje u Slunjčici, plesale i zvale mlinare da im se pridruže. Po ovoj legendi ime nosi jedan od najljepših slapova na Rastokama, Vilina kosa.
ISPOD MEĐIMURJA SPAVA ZMAJ
U Međimurju postoji više različitih legendi o pozoju, odnosno zmaju. Čakovec, Štrigova, Sveti Juraj na Bregu, Vidovec i Donja Dubrava, svi oni imaju svoju priču o mističnom pozoju. Prema turističkom vodiču TZ-a Međimurja, kojem su kao izvor poslužile knjige legendi o pozoju i Zrinskima, ispod Staroga grada Čakovca nalazi se glava zelenog pozoja, a ispod crkve svetog Nikole rep. Legenda o pozoju veže se i za Štrigovu. Kaže se da je pozoj na uzvisini ispod crkve svetog Jeronima, a rep u nizini, kod crkve svete Marije Magdalene. U Štrigovi se pripovijeda da mladi pozoj mlati repom svakog proljeća, kad naiđu velike vode u nizini.
U Svetom Jurju na Bregu postoji pak legenda o črnom pozoju, kojeg je ubio sveti Juraj na bijelom konju. Čim se spustimo u donji dio Međimurja, legendi o pozoju još je više. U Donjem Vidovcu do početka 20. stoljeća više je od 90 posto mještana vjerovalo da pozoj živi u Čičanjskoj jami kod Donjeg Vidovca, ali su se spominjale i ostale tri močvare blizu mjesta. U svakoj od ovih legendi jedno je isto. Opasno je uznemiriti pozoja, to može izazvati nepogode i potrese, a pobijediti ga može samo dijak grabancijaš.
GRADIĆE U DOLINI MIRNE IZGRADILI SU DIVOVI
Prije nego smo svijetom počeli hodati mi ljudi, u Istri su, kaže legenda, živjeli divovi koji su izgradili brojna mjesta u dolini rijeke Mirne. Glavni div bio je Dragonja, a nazivao se i div Orač jer je zaorao brazdu od Ćićarije prema moru. Kroz tu je brazdu počela teći voda, a Dragonja ju je prozvao Mirna. Marljivi divovi izgradili su niz gradova, Motovun, Vrh, Sovinjak, Oprtalj, Završje, Roč i Grožnjan. Kad su bili gotovi ostalo im je još nešto kamenja i od njega su sagradili Hum – najmanji grad na svijetu. Legenda kaže da su bili tako veliki da bi svaki radio na svom brdu i međusobno su si dodavali alat, a nakon posla za odmor su odabrali čarobno mjesto Kotli koje je danas izrazito popularno odredište među pješacima i planinarima zbog Staze sedam slapova.
U riznici istarskih legendi postoji i ona koja tvrdi da je i dan danas živ div Gorazd, sin diva Dragonje, koji se skriva u istarskim šumama.