U Istri postoji viteška konjička trka starija od Sinjske alke! Prvi se put održala prije više od 300 godina i pravi je spektakl

Sinjska Alka nadaleko je poznata viteška igra koja se svakog kolovoza održava u Sinju, uz veliku gužvu, goste s političkog vrha, šušur i izravni televizijski prijenos. Mnogi će pomisliti da je zbog svega navedenog Alka najstarija viteška igra u Hrvatskoj, ali bili bi u krivu. Nešto sjevernije, u istarskom mjestu Barban, svakog se ljeta u drugoj polovici kolovoza održava slično natjecanje koje je još starije. Trka na prstenac održana je prvi put 1696. godine, a Sinjska alka se trči od 19. stoljeća u spomen na bitku 1715. godine. Trka na prstenac u svom obnovljenom izdanju ove se godine održava 50. put.

Trka na prstenac najvažniji je događaj u Barbanu i okolici, ali i cijeloj Istri u to doba godine. Svake se godine održava pretposljednjeg vikenda u kolovozu, pa će tako ove godine vitezovi trkalištem potrčati u nedjelju 24. kolovoza točno u 17 sati, uz bogati program koji će početi već u četvrtak.

Utrka je spektakularan događaj, natjecatelji nose tradicijske nošnje, čuje se zveket koplja i starog oružja, uz pratnju umirujućeg topota konjskih kopita. Za titulu slavodobitnika svake se godine bori 16 konjanika.

Sve je počelo 1696. godine kad je u vrijeme mjesnog sajma venecijanski velmoža Franjo Loredan, tada feudalni gospodar Barbana, organizirao viteško natjecanje u gađanju prstenca kako bi obogatio ponudu tamošnjeg mjesnog sajma na blagdan Duhova.

Tradicija je na neko vrijeme bila zaboravljena, da bi 1976. godine bila obnovljena zahvaljujući riječkom povjesničaru Danilu Klenu i starim dokumentima koje je u 19. stoljeću prepisivao tadašnji načelnik Josip Batela. Na tim je temeljima tradicija obnovljena i Trka na prstenac od tada se održava kao turistički i povijesni spektakl.

A kako izgleda sama trka? Cilja natjecatelja je, dakle, pogoditi prstenac u punom galopu i stazu dugu 150 metara proći za 12 sekundi ili manje. Prstenac se sastoji od dva koncentrična kruga međusobno spojena, tako da između čine četiri polja. Pogodak u sredinu donosi tri boda, iznad sredine dva, ispod jedan i sa strane po pola boda. Pogodak i broj bodova potvrđuju suci, pred koje jahač na koplju donosi prstenac. Tko u tri trke skupi najviše punti postaje slavodobitnikom.

Postoje i pravila oko toga tko može sudjelovati na natjecanju. Prema podacima sa službene stranice Trke, „pravo sudjelovanja na Trci na prstenac imaju konjanici koji su rođeni u Istri i to u hrvatskom dijelu Istre, uključujući Liburniju i otoke, u slovenskom dijelu Istre i u talijanskom dijelu Istre.“ Konjanik ne smije biti mlađi od 18 godina, niti stariji od 60 godina. Na svakoj trci sudjeluje 16 konjanika, od čega ih najmanje mora biti s područja općine Barban, a svi nastupaju u narodnim nošnjama kraja iz kojeg dolaze.

Samo natjecanje pravi je spektakl i poslastica za gledatelje. Koplje je dugačko 3 metra, s utegom od 1,2 kilograma, a prstenac koji konjanici gađaju postavljen je iznad staze na 2,80 metra visine. Prstenac je promjera 12 centimetara, a koplje 3 milimetra. Nije baš jednostavno pogoditi ga u galopu, u brzini koja doseže i do 55 kilometara na sat!

Trka na prstenac od 2016. godine zaštićena je kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske, a zbog brojnih sličnosti i tradicije, sa Sinjanima i Sinjskom alkom prije više od 40 godina uspostavljen je prijateljski odnos i suradnja.

Doživjeti samo natjecanje najbolji je način za upoznavanje s ovom tradicijom, ali ako u Barban stignete u neko drugo doba godine možete se upoznati sa svim tajnama u suvremenom Centru za posjetitelje koji se nalazi u samom centru Barbana, u zgradi stare gradske lože na trgu. Cijeli program trodnevnog događaja možete pronaći na njegovoj službenoj stranici.