
Veliki vodič kroz Toskanu

Prijestolnica je ‘carstva vode, polja i kamena’, kažu. Grad nevjerojatne i jake tradicije, smješten u srcu Dalmatinske zagore, kojih 30-ak kilometara od mora. Okružen je Kamešnicom, Svilajom i Dinarom, smješten na rubu Sinjskog polja kojim gospodari divna Cetina… Vjerujemo da ste već pogodili, no evo još dvije natuknice koje će otkriti baš sve – grad je to poznat po viteškom turniru koji je upisan i na popis nematerijalne svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a, ali i grad u kojem se blagdan Velike Gospe slavi kao nigdje drugdje. Evo što sve posjetiti i doživjeti u Sinju, prekrasnom mjestu koje će vas osvojiti na prvi pogled!
Na službenim stranicama grada, opisuju ga kao mjesto ‘koje spaja esenciju Mediterana s grubošću Dalmatinske zagore’, a koji se prometnuo i u jednu od turističkih atrakcija područja. Za to je uvelike zaslužna slavna Sinjska Alka, tradicionalna viteška igra koja se svake godine održava prve nedjelje u kolovozu. Ove godine, bit će to 309. po redu. Viteški turnir odlikuje toliko posebitosti da bismo o njemu mogli ispisati stotine stranica, pa ćemo zato u narednih rečenica pokušati ‘sabiti’ ono najvažnije.
Poznata viteška igra utemeljena je u čast zaštitnice Sinja, Gospe Sinjske, kao zavjet odanosti jer je ona, kaže predaja, otjerala Osmanlije. Sve se u toj igri ‘vrti’ oko alke – dva koncentrična željezna kruga (mali i veliki) povezana s tri kraka koji prostor između ta dva kruga dijele na tri dijela. Gornje polje vrijedi dva punta, dva donja po jedan, a samo ‘srce’, odnosno središnji krug alke, čak tri. Alkari, naoružani kopljem i na konju, u galopu, ‘gađaju’ alku i skupljaju bodove. Pobjednik s njih najviše skupljenih u ukupno tri trke je slavodobitnik. U slučaju izjednačenja, slijedi pripetavanje.
No, samo natjecanje prati mnogo šira priča. Tako na službenim stranicama turističke zajednice Sinj objašnjavaju da “alkarsko natjecanje započinje svečanom povorkom koju predvodi harambaša i odabrana četa alkarskih momaka, za kojima slijede buzdovandžije i štitonoša koji nosi trofejni turski štit te vodiči edeka”. Alkarsku četu, navode dalje, predvodi pak barjaktar s pobočnicima i alkarski vojvoda (zapovjednik alkarske povorke) s ađutantom, a za njima u dvoredu jaši četa alkara s kopljima. Na začelju povorke, u kojoj sudjeluje najmanje 11, a najviše i iznimno 17 alkara kopljanika, ide alajčauš (zapovjednik čete alkara kopljanika).
Alkar, navodi isti izvor, “mora biti rođeni Cetinjanin, imati oko sokolovo i čvrstu desnicu. A ponajviše mora biti častan i pošten čovjek”. No, čak ni to nije sve. Alkarskim natjecanjima prethode prove koje počinju najmanje 15 dana prije same Alke. Kroz njih se odabiru alkari koji će sudjelovati u natjecanju na Bari, Čoji i Alci. Bara se održava dva dana prije Alke, a zatim slijedi i Čoja. Ta se natjecanja održavaju po istim pravilima kao i na Alci, ali bez svečane odore.
Mimo Alke, drugo veliko godišnje događanje za koje grad Sinj živi također je u kolovozu. Riječ je o proslavi blagdana Velike gospe. Naime, Sinj je jedno od najvećih marijanskih svetišta u Hrvatskoj te se u taj grad, uoči i tijekom tog blagdana, slijevaju horde hodočasnika kojima je cilj pokloniti se pred Čudotvornom Gospom Sinjskom u istoimenoj crkvi u gradu. Ta se slika na sam blagdan, u procesiji, iznosi iz crkve, a datira iz 15. ili 16. stoljeća, no ne zna se tko je njezin autor.
Sama crkva Čudotvorne Gospe Sinjske i inače je jedno od najpopularnijih zdanja u gradu, a krasi je zvonik visok 43,5 metara. Nedaleko od nje nalazi se i skulptura djevojke koja pije vodu na izvoru, tzv. Luca.
No, svakome tko pohodi Sinj, u oko će upasti Kamičak, jedan od najupečatljivijih simbola grada. Riječ je o utvrdi zvjezdolika oblika koja potječe iz 1712. godine, a koja je izgrađena na brežuljku koji nosi isto ime. Na toj se utvrdi nalazi i kula, a u njoj jedno posebno zvono. Ono je, naime, izliveno u talijanskoj ljevaonici obitelji Colbachini, jedinoj na svijetu koja na svoje proizvode može stavljati papinski grb.
Isto tako, jedna od atrakcija, iako od njega nije puno ostalo, jest Grad kako ga žitelji Sinja zovu, na kojem dana stoji crkvica iz 1887. godine, ali i mnogo mlađi kip Gospe Sinjske, visok 2,5 metra i težak oko 500 kilograma. Postavljen je na litici Staroga grada gdje se, kaže legenda, 15. kolovoza 1715. godine ukazala žena obasjana svijetlom i prestrašila turske osvajače.
Za sve one koji žele doznati sve detalje o Sinjskoj alci, preporučuje se posjet Alkarskim dvorima te Muzeju Sinjske alke, koji se nalaze u bivšoj vojarni za konjicu. Jedna od najvećih atrakcija muzeja, koji je otvoren 2015. godine, jest prikaz alkarske povorke u prirodnoj veličini, a zanimljiva se skulptura nalazi i ispred samog zdanja. Zove se Kubura 1716., djelo je kipara Kažimira Hraste, a 10 puta je veća od originala. Naime, dugačka je 3,6 metara i široka pola metra. Za sve one koji žele još više moguće je razgledati i Muzej Cetinske Krajine.
Sinj se može pohvaliti i lijepim vilama i palačama, ali i dvama vrlo zanimljivim detaljima. Primjerice, u pročelje kuće u Vrličkoj ulici uzidan je 113 centimetara visok i 46 centimetara širok nadgrobni spomenik sedmogodišnjeg rimskoga dječaka Gaja Laberija koji u ruci drži kuglu, odnosno loptu. Upravo taj se spomenik smatra dokazom da se, kako navode na stranicama TZ Sinja, prvi nogomet u Europi igrao baš u Cetinskoj krajini.
Potpuno neočekivani grob nalazi se i na sinjskom groblju sv. Frane. Tamo je, naime, pokopana Walburga Wally Neuzil, žena koja je poznata i kao muza i djevojka umjetnika Egona Schielea. Njegova slika pod nazivom Portret Wally Neuzil jedno je od njegovih najpoznatijih djela, vrijedno čak 20 milijuna dolara te izloženo u Beču. Nazivaju je ‘bečkom Mona Lisom’.

Veliki vodič kroz Toskanu

SVI PUTEVI VODE U JASKU!

APSOLUTNA REKORDERKA

Kameno čudo Crne Gore

Kvizovi

PONOS HRVATSKE METROPOLE

Čudo između planina

JEDVA ČEKAMO!

STIŽE NAM MARTINJE

APSOLUTNA REKORDERKA

Kameno čudo Crne Gore

PONOS HRVATSKE METROPOLE

Čudo između planina

U ZAGRLJAJU VELEBITA

VODA KOJA ŽIVOT ZNAČI

Legenda hrvatskog juga

čudo starog kontinenta

SKRIVENA TAJNA LIKE