Prvi poznati zapis o običaju tucanja jajima dolazi upravo iz Hrvatske! Ova tradicija njeguje se i danas, a posebno je vole djeca

Veliki ili Sveti tjedan, svečano razdoblje od Cvjetnice do Uskrsa, idealno je vrijeme da se obitelj i prijatelji ponovno okupe, zaborave na stresnu svakodnevicu te podsjete na poruke ljubavi i mira. Ove blagdanske dane prate i brojne tradicije te zanimljivi običaji, a jedan od njih je i tucanje jajima. Iako za njega nema teološkog utemeljenja, ono se već stoljećima njeguje u brojnim kulturama diljem svijeta, iznimno je popularno i u našim krajevima, a osobito ga vole djeca. Okupljena za raskošnim blagdanskim stolom, uz pregršt smijeha i veselja, tvrdo kuhana ukrašena uskrsna jaja kucaju jedno o drugo, a u igri, u kojoj nerijetko sudjeluju i odrasli, pobjeđuje pisanica koja nije pukla.

S obzirom na to da Uskrs označava novi početak, vjeruje se da jaje koje je ostalo čitavo svom vlasniku zapravo obećava da je pred njim dobra i uspješna godina. Podrijetlo tucanja pisanicama teško je odrediti, no pretpostavlja se da je ono bilo prisutno i u drevnim civilizacijama, koje su jaje od pamtivijeka doživljavale kao simbol plodnosti i ponovnog rođenja. Tako su starim Egipćanima, Grcima i perzijskim narodima jaja simbolizirala proljeće i buđenje prirode. Tradicija ukrašavanja postojala je i prije kršćanstva, koje ju je prihvatilo i učinilo dijelom Uskrsa.

U kršćanskom svijetu jaje danas predstavlja uskrsnuće Isusa Krista i novi život. Stoga igru tucanja pisanicama prati i određena simbolika – jaje se, naime, u metaforičkom smislu može shvatiti i kao kršćanski simbol grobnice iz koje je Krist izišao kao pobjednik, a samo razbijanje ljuske jajeta mnogi vide kao otvaranje groba, tj. Isusovo oslobođenje.

Tucanju jajima prethodi njihovo ukrašavanje, ali i jutarnji blagoslov hrane, koji se tradicionalno obavlja na Veliku subotu. Ovaj običaj bio je popularna uskrsna zabava još u srednjovjekovnoj Europi, a jedan od prvih službeno zabilježenih zapisa o njemu pronađen je, vjerovali ili ne, upravo u kronici Zagreba iz 14. stoljeća! Tad se, naime, u hrvatskoj prijestolnici, ali i okolici, ova praksa koristila kao prijelomnica u vremenu, tj. običavalo se govoriti da se nešto dogodilo ”poslije tucanja jajima”, odnosno poslije Uskrsa.

U nekim krajevima u regiji uskrsni je običaj da se prvo crveno jaje ostavlja kao čuvarkuća, a tuca se drugim jajima. Osim toga, vjeruje se da će osoba koja na dar dobije baš crveno jaje prenositi radost i sreću na svoje bližnje. Mi vam želimo da vas takva poruka mira i blagoslov prate svaki dan i tijekom cijele godine. Sretan Uskrs svima!