U ovoj europskoj zemlji danas svi normalno rade! Nema roštilja ni graha i nitko ne slavi Prvi maj

Dok ostatak Europe odmara, u Nizozemskoj ljudi rade, djeca su u školama, a Prvi maj nema posebno značenje. Provjerili smo zašto...

Foto: Shutterstock

Međunarodni praznik rada obilježava se 1. svibnja u više od 80 zemalja svijeta i u većini njih to je državni praznik i neradni dan. Ipak, postoji jedno mjesto u Europi gdje današnji dan prolazi sasvim drugačije, bez sindikalnih povorki, mirisa roštilja i dijeljenja graha. Riječ je o Nizozemskoj, zemlji u kojoj se Praznik rada ne obilježava na ovaj datum. Ondje će većina ljudi danas normalno raditi, djeca će ići u školu, a vrata će zatvoriti tek burza i poneke javne ustanove.

NEKOLIKO DANA PRIJE JE VELIKA FEŠTA ZA KRALJEV DAN, KAD SVI NOSE NARANČASTO I IZLAZE NA ULICE

U Nizozemskoj se krajem travnja obilježava Kraljev dan, koji se do abdikacije kraljice Beatrix zvao Kraljičin dan. Dan je to kad se od jutra fešta na ulicama gradova, svi nose narančasto, održavaju se koncerti, ulične zabave i buvljaci. Sam 1. svibnja je dan socijalističkog, radničkog pokreta koji nije neradan, kao ni blagdan Svetog Josipa radnika, kojeg na taj dan obilježava katolička crkva.

Nizozemsko udruženje sindikata navodi da je jedan od razloga zašto ne obilježavaju „prvi maj“ činjenica da su, povijesno gledano, borbe između sindikata i vlasti u toj zemlji bile puno manje nasilne i burne nego u nekim drugim zemljama. Stoga i sam taj datum u Nizozemskoj nikad nije imao preveliko značenje.

Zanimljivo je i to da su prava radnika u ovoj zemlji kroz desetljeća uglavnom ostvarivana kroz pregovore i kompromis, a ne kroz velike prosvjede i štrajkove. Upravo takav pristup oblikovao je i odnos prema 1. svibnju, koji nikada nije postao simbol borbe na isti način kao u mnogim drugim europskim državama.

DATUM JE ODABRAN ZBOG KRVAVIH PROSVJEDA U CHICAGU 1.SVIBNJA 1886.

Međunarodni praznik rada obilježava se u spomen na velike radničke prosvjede koji su se upravo na ovaj datum održali u Chicagu 1886. Drugu polovicu 19. stoljeća obilježio je veliki zamah industrijalizacije, ali i brutalno iskorištavanje radnika od strane poslodavaca. Dnevno su radili i po 18 sati, i odrasli i djeca. Plaće su bile toliko niske da su jedva preživljavali. Zaredali su se štrajkovi i prosvjedi. Radnici su počeli tražiti veća prava, humanije radne uvjete i bolje plaće.

Vrhunac se dogodio u Chicagu 1. svibnja 1886. Na ulice je izašla masa od oko 40.000 radnika. U žestokom sukobu s policijom šest je radnika ubijeno, a njih pedesetak ranjeno. Na smrt su osuđena i petorica vođa prosvjeda. U Hrvatskoj se ovaj dan obilježava od 1890., kad su krenuli ozbiljniji zahtjevi za poboljšanje statusa radnika, a u slobodnoj Hrvatskoj taj je datum postao praznik 1996.

Pročitajte još