Zašto ljudi na Sardiniji žive preko 100 godina? Odgovor se krije u svakodnevnim navikama koje svi možemo usvojiti

Usred Sredozemnog mora, nedaleko od zapadne obale Italije, smjestila se čarobna Sardinija, drugi po veličini mediteranski otok poznat po divljoj prirodi, tirkiznim uvalama, pastirskim selima i jedinstvenoj kulturi. No, osim što oduzima dah svojom ljepotom, Sardinija skriva i jednu fascinantnu tajnu: ovo je jedno od samo pet mjesta na svijetu koje znanstvenici nazivaju „Plavim zonama“, odnosno područjem gdje neobično velik broj ljudi doživi stotu. Jeste li se ikad pitali u čemu je njihova tajna? Kako to da ljudi na Sardiniji žive vitalno i zdravo i nakon stotog rođendana? Odgovor ne leži u čudotvornim eliksirima, već u svakodnevnim navikama koje se prenose s generacije na generaciju…

Sardinijska prehrana temeljena je na jednostavnim, ali hranjivim namirnicama. Meso se jede rijetko, više u posebnim prilikama kao što su blagdani i rođendani, dok jelovnik svakodnevno obiluje povrćem, mahunarkama, maslinovim uljem i cjelovitim žitaricama. Na njihovim stolovima često se nalazi juha od slanutka ili boba, divlji komorač, rajčice i razne gorke zeleni, koje djeluju protuupalno i blagotvorno za probavu. Mlijeko dolazi od koza i ovaca, čije mliječne masti i proteini imaju povoljan učinak na zdravlje srca.

Neizostavno je i crno vino Cannonau, proizvedeno u brdskim područjima Sardinije, bogato polifenolima, snažnim antioksidansima koji štite od kroničnih bolesti. Uz to, tu je i „carta di musica“, tanki, hrskavi kruh izrađen od tradicionalne žitarice s niskim udjelom glutena, koji se savršeno slaže s domaćim sirom i maslinama.

Većina starijih i dalje svakodnevno radi u svojim vrtovima. Uzgajaju rajčice, bosiljak, tikvice, peršin, a često beru i divlje šparoge, gljive i bobičasto voće. Njihov odnos prema zemlji duboko je ukorijenjen u svakodnevni život. Zemlja ih hrani, ali i drži aktivnima i povezanima s prirodom.

Istraživanja pokazuju da upravo kontakt s tlom i svježim zrakom te konzumacija netom ubranih namirnica mogu značajno utjecati na zdravlje, raspoloženje i čak razinu energije. Nije važno imate li veliki vrt. Čak i balkonska rajčica ili bosiljak u tegli može biti prvi korak prema sardinijskom načinu života.

U svijetu brzih zalogaja i dostave, ljudi na Sardiniji njeguju suprotnu filozofiju. Kuhanje za njih nije zadatak koji treba obaviti, već vrijeme za povezivanje, opuštanje i kreativnost. Često pripremaju jela u društvu, uz razgovor i čašu vina, a mirisi luka, češnjaka i začina iz kuhinja šire se uskim kamenim ulicama. Također, oni ne jedu pred ekranima ni u žurbi. Obroci se dijele za stolom, polako i s uživanjem. Ako vikendom odlučite napraviti umak od rajčice od nule, umjesto da ga kupite, već ste na putu prema dugovječnosti.

Zaboravite osobne trenere i satove pilatesa. Ljudi na Sardiniji vježbaju prirodno, kroz svakodnevne aktivnosti. Brinu se o životinjama, hodaju po brdima, obrađuju vrtove, pješače do susjeda, peru rublje ručno i neprestano su u pokretu.

Umjesto sjedilačkog načina života, oni su stalno aktivni, ali bez stresa. Taj umjereni, neprekidni ritam kretanja pozitivno utječe na srce, zglobove i opću vitalnost. Uvođenje malih navika poput hodanja po stepenicama, šetnje nakon obroka ili rada u vrtu može imati velik učinak na zdravlje i dugovječnost.