Na jugu Hrvatske nekad je postojao veličanstveni rimski grad, a na njegovim ostacima podignut je muzej s više od 900 impresivnih eksponata

Na obalama Neretve, na krajnjem jugoistoku Lijepe naše, ponosno leži čaroban Metković. A na svega tri kilometra od njega smjestio se Vid, pitoreskno naselje podignuto uz obalu rijeke Norin, na mjestu nekadašnjeg rimskog grada Narone. Upravo ondje 18. svibnja 2007. godine otvoren je Arheološki muzej Narona, specifičan po tome što je prvi u Hrvatskoj koji je izgrađen na samom nalazištu (in situ). U njemu je izloženo 900-tinjak eksponata, koji posjetiteljima omogućuju praćenje povijesti tog grada od kraja 3. stoljeća prije Krista pa sve do 15. stoljeća.

Muzej se nalazi na nekadašnjem antičkom forumu, tj. ostacima hrama iz 1. stoljeća prije Krista, koji je bio posvećen prvom rimskom caru Augustu. Pretpostavlja se da se veličanstvena Narona protezala na površini od 25 hektara. Zgrade su joj bile od tesana kamena i opeke, cigla za krovove uvozila se iz Italije, a prometnice su je povezivale sa Salonom i Epidaurumom.

Narona je u 1. stoljeću prije Krista, u doba Cezara, postala rimska kolonija s punim rimskim građanskim pravom te vojno, upravno, sudsko i kulturno središte Naronitanskog okruga. Cvjetaju trgovina, graditeljstvo, kiparstvo, slikarstvo… U središtu grada tad se podiže trg (forum) s javnim građevinama kao što su hram i kurija, dok je amfiteatar vjerojatno bio izvan samog grada.

U petom i šestom stoljeću Narona postaje sijelo biskupije, a danas nam je poznato i da je imala najmanje tri crkve iz ranokršćanskog razdoblja. Najveća, možda episkopalna, bila je bazilika na mjestu današnje crkve Sv. Vida, a druge dvije su bazilika na lokalitetu Erešove bare i bazilika u vodovodu, tj. na trasi vodovoda prema Korčuli, ispod ceste Vid-Ljubuški.

Jednobrodna bazilika na Erešovim barama bila je izgrađena na mjestu nekadašnje vile rustice krajem šestog ili početkom sedmog stoljeća. Bila je to crkva s narteksom i apsidom, koja je izvana bila četvrtasta, a iznutra polukružna. Uz zid apside, s unutrašnje strane, pronađena je klupa za kler, a otkriveni su i ulomci oltarne pregrade, koja je prostor crkve dijelila na onaj namijenjen vjernicima i onaj koji je bio rezerviran za kler.

Što se tiče jednobrodne bazilike na mjestu današnje crkve sv. Vida, u njezinom sjevernom aneksu 1992. otkriven je starokršćanski baptisterij sa 115 centimetara dubokim zdencom osmerokutnog oblika. A o njegovoj iznimnoj vrijednosti dovoljno govori činjenica da je isti prepoznat kao jedini poznati krsni zdenac na području čitave Dalmacije, koji je oslikan raznobojnim mramorom.

Sama propast drevne Narone i danas je predmet mnogih istraživanja. Iako se često spominju kataklizme te provale Slavena i Avara, arheolog i profesor Emilio Marin, koji je vodio iskapanja u Solinu i Vidu, smatra da se ona jednostavno ugasila.

Najznačajnije otkriće za muzej bilo je ono rimskog hrama Augusteuma, izgrađenog oko 10. godine prije Krista, koji je 1995. i 1996. iskopan na lokalitetu Plećašove štale. Osim toga, ondje je pronađeno i 17 statua s prikazima rimskih careva te članova njihovih obitelji, uključujući i mramorni kip cara Augusta u vojničkom oklopu. Zanimljivo je da niti jedan od spomenutih kipova nema glavu, a pretpostavlja se da su isti bili porušeni i zbačeni s prijestolja u 4. stoljeću, kad je kršćanstvo postalo službena religija u Carstvu.

Dvije glave, boga Merkura i carice Livije, preseljene su u Ashmolean muzej u Oxfordu u Engleskoj. Uz forum, u središtu Vida otkriven je i mozaik, koji je najvjerojatnije pripadao rimskoj taberni, a 1978. pronađena je i glava cara Vespazijana, izrađena od bijelog vapnenca te obrađena rotirajućim svrdlom. Arheološki muzej Narona u Vidu za posjetitelje je otvoren svaki dan osim ponedjeljkom i praznikom, a ulaznica za isti stoji šest eura, tj. tri za učenike, studente i umirovljenike.