U moru kod Paga četiri rimska broda namjerno su potopljena: napunili su ih kamenjem i iskoristili za gradnju luke

Na prvi pogled Caska možda jest samo mirna uvala poznata po dugoj plaži i bistrom moru, smještena nedaleko od Novalje na otoku Pagu. No samo nekoliko metara od obale, u plitkom podmorju, kriju se tragovi sasvim drugačijeg svijeta. Arheolozi su ondje pronašli ostatke antičke luke, raskošne rimske vile i čak četiri rimska broda. I ne, na morskom dnu nisu završili zbog oluje, havarije ili neke druge nesreće. Rimljani su ih namjerno napunili kamenjem, doveli na željeno mjesto i potopili kako bi ih iskoristili za gradnju i učvršćivanje lučkih konstrukcija!

Priča o Caski arheolozima je poznata već dugo, no njezino podmorje sustavno se istražuje tek od početka 21. stoljeća. Kako piše Archéologie française dans le monde, platforma francuskog Ministarstva kulture posvećena arheološkim istraživanjima, prvi od četiriju rimskih brodova otkriven je 2007. godine tijekom istraživanja Sveučilišta u Zadru.

Podvodna iskapanja obuhvatila su oko 300 četvornih metara u tri zone, a istražene lučke strukture potječu iz razdoblja od 1. stoljeća prije Krista do 2. stoljeća poslije Krista. U ovoj priči najfascinantniji su upravo brodovi: znanstveni rad arheologinja Irene Radić Rossi sa Sveučilišta u Zadru i Giulije Boetto iz francuskog Centre Camille Jullian govori o četiri namjerno potopljena plovila. Tri su bila izrađena tehnikom šivanja, dok je četvrto građeno klasičnijom antičkom tehnikom utora i čepova.

Sva četiri bila su ispunjena kamenjem i iskorištena za izgradnju obalnih konstrukcija nalik molovima. Kako je to izgledalo u praksi, za HRT je objasnila Irena Radić Rossi, voditeljica istraživanja. Brodovi su, navela je, bili ispunjeni lomljenim kamenom, dovedeni na mjesto na kojem ih je trebalo potopiti i potom spušteni na morsko dno. Položaj nije biran slučajno, nego prema tome gdje je trebalo učvrstiti priobalnu konstrukciju. Tako je brod nazvan Caska 1 potopljen uz drvenu obalnu konstrukciju kako bi je učvrstio i zaštitio od djelovanja južnih vjetrova.

Upravo je Caska 1 bila prvi pronađeni brod. Riječ je o plovilu dugom između devet i deset metara, čiji su dijelovi oplate od bukve bili međusobno povezani šivanjem. Ta tehnika pripadala je lokalnoj brodograditeljskoj tradiciji čiji korijeni sežu još u liburnijsko razdoblje.

Caska 2 bila je drugačija. Radilo se o oko 15 metara dugom jedrenjaku građenom tehnikom utora i čepova. Prije nego što je brod potopljen, njegovo dno ispunjeno je daskama i drugim komadima drva. Među njima se nalazio i dio još jednog šivanog broda, danas poznatog kao Caska 3.

Treći šivani brod, Caska 4, pronađen je u sklopu konstrukcije sastavljene od šest pravokutnih odjeljaka s okvirom od trupaca crnike. Njegova stara oplata služila je za zadržavanje velike količine kamenja. Slične tehnike gradnje, u kojima su se koristili kamenje bez morta, drveni trupci i stari brodovi, zabilježene su i na drugim nalazištima u sjevernoj Dalmaciji.

A kome je sve to pripadalo? Iznad luke nalazila se velika rimska vila povezana s moćnom senatorskom obitelji Kalpurnijevaca, odnosno Calpurnii Pisones. Na tu vezu upućuju i epigrafski spomenici pronađeni u Caski. Arheološki nalazi iz vile otkrivaju i djeliće svakodnevice njezinih stanovnika: pronađene su velike količine keramičkog posuđa. Na nekim posudama sačuvani su grafiti koji bi mogli predstavljati početna slova imena robova ili oslobođenika grčkog podrijetla koji su radili na posjedu.

Ovi ostaci stoljećima su raspirivali maštu mještana i poticali priče o paškoj Atlantidi. No ono što je pronađeno nije potopljeni grad, nego dio antičkog naselja koji je zbog promjene razine mora završio pod vodom. Danas u uvali kraj Novalje leže tragovi luke stare oko 2000 godina i brodova koji su nakon završetka plovidbene karijere dobili sasvim novu namjenu. Umjesto da ih rastave i odbace, Rimljani su ih napunili kamenjem i iskoristili za gradnju i učvršćivanje obalnih konstrukcija. Četiri broda u Caski tako predstavljaju fascinantan trag antičkog graditeljskog rješenja.