Mistična „crna šuma“, u kojoj izvire moćni Dunav, ljekovito je mjesto puno intrigantnih legendi, idealno za istraživanje prirode i road trip

Zvuči kao neki lokalitet iz bajke…. Crna šuma, ili u originalu, Schwarzwald. I da, ne samo da zvuči kao nešto iz bajke, nego bismo mogli reći da je takva i u stvarnosti. Legendarno je to mjesto poznato ne samo po svojoj ljepoti i gustom šumskom pokrivaču radi kojeg si je zaradila i pomalo zloglasno ime, nego i područje iz kojeg izvire moćni Dunav, druga najduža europska rijeka. Rodni je to kraj i sata kukavice, ali i gotovo pa svima omiljene Schwarzwald torte… Kako god bilo, ovo je naš kratki vodič kroz osnovne informacije o tom prelijepom kutku Njemačke.

Za početak, gdje se Crna šuma uopće nalazi i što ona točno podrazumijeva? Crna šuma, odnosno Schwarzwald, jest područje na jugozapadu Njemačke, u saveznoj državi Baden-Württemberg. Ono obiluje brdima i planinama, jezerima, rijekama, dolina, divljim životinjama, ali i drvećem. Oko 60 posto tamošnjeg područja prekriveno je gustom šumom. Te brojke, ali i gustoća šumskog pokrivača, nekada su bile još veće, a od tamošnjeg su se drveta gradili i brodovi u Nizozemskoj, pa čak i građevine u Japanu, prenosi primjerice stranica kompanije Triaz.

A upravo tim gustim crnogoričnim šumama područje duguje svoje ime. Crna šuma, odnosno ‘silva negra’, nazvali su je još stari Rimljani, koji su tamošnje crnogorične šume, zbog gustih krošanja kroz koje se sunce jedva probijalo do šumskog tla, smatrali pomalo zastrašujućim i mračnim mjestom. Područje je to koje se može pohvaliti i najvišim tamošnjim vrhuncima – Feldberg sa svojih 1493 metra najviši je vrh spomenute savezne države. Područje Crne šume danas se nalazi i pod zaštitom. Ono je proglašeno parkom prirode, a štite ga u biti dva parka – to su Naturpark Schwarzwald Nord/Mitte, koji obuhvaća sjeverni i središnji dio Crne šume, te Naturpark Schwarzwald Süd, koji štiti južne predjele tog područja.

Uglavnom, svaka od te tri regije Schwarzwalda ima svoje posebitosti i atrakcije koje bi doista valjalo iskusiti i vidjeti na vlastite oči. Na sjeveru se tako ističe Schwarzwaldhochstraße ili visinska cesta Schwarzwald, koja se proteže u duljini do 60 kilometara od Baden-Badena do Freudenstadta i koja je poznata po prelijepim vidicima.

U središnjoj regiji Crne šume posjetitelje pak čekaju dva muzeja – Deutsches Uhrenmuseum u Furtwangenu, u kojem se nalazi 160 godina stara kolekcija satova iz cijelog svijeta, dok se najveći primjerak sata s kukavicom na svijetu, velik poput kuće, nalazi u Tribergu. Sve pojedinosti o samoj regiji nudi i muzeju na otvorenom, Schwarzwälder Freilichtmuseum Vogtsbauernhof u Gutachu. Na jugu Crne šume ljubitelje prirode čekaju tamošnji najviši vrhovi, među njima i spomenuti Feldberg, te najveća jezera – Titisee i Schluchsee.

Područje Crne šume slovi i kao jedno od najboljih mjesta za ‘druženje s prirodom’ u cijeloj Njemačkoj. Ono se hvali po odličnim mjestima za kampiranje i stazama za planinarenje, no poznato je i po ostalim aktivnostima – od vodenih spotova na tamošnjim jezerima do biciklizma, kao i zimskim sportovima.

Područje Crne šume poznato je i po zdravstvenom turizmu, odnosno izvorima termalne i ljekovite vode. U tom je smislu najrazvikanije mjesto Baden-Baden, poznato lječilište s čak 30 spa lokaliteta i toplica, od kojih Friedrichsbad slove kao najtradicionalnije u regiji. U biti, tamošnje ljekovita termalna voda privukla je još i Rimljane, koji su pokrenuli trend uživanja u termalnim izvorima u području, u koje su se u 19. stoljeću zaljubili i pripadnici europske plave krvi.

U tamošnjoj je ljekovitoj vodi uživao je svojedobno i Mark Twain, američki pisac, koji je za tamošnje izvore ustvrdio iduće: ‘ovdje za 10 minuta izgubiš pojam o vremenu, a za 20 o svijetu’. Izvori na području Baden-Badena stari su inače oko 17 tisuća godina, a svaki dan ‘ispuste’ oko 800 tisuća litara termalne vode.

No, ima Schwarzwald još prepoznatljivih simbola, osim crnogorice, sata s kukavicom, kojeg su tamošnji ratari tradicionalni izrađivali u zimskim mjesecima, te lječilišta. To je primjerice ‘bollenhut’, ženski šešir koji je dio tradicionalne nošnje koje nose žene u Gutachu, Horberg-Reichenbachu i Wolfach-Kirnbachu. Osobitost tog pokrivala za glavu su veliki pomponi koji ga krase, a koji mijenjaju boju ovisno o bračnom statusu žene. Inače su crveni, no ako je ona udana onda su crne boje.