U Švedskoj se slatkiši tradicionalno kupuju samo subotom: ovaj neobičan običaj traje već generacijama

Sjećate li se Grica i Greca, zločestih bakterija i najvećih neprijatelja zdravih zuba kojima su nas plašili kad smo bili klinci? Zamislite da ste dijete i jedva čekate subotu: ne zato što nema škole, što možete dulje spavati ili biti vani i družiti se s prijateljima, nego zato što je napokon stigao dan za slatkiše! Upravo tako već generacijama odrastaju brojni mali Šveđani. U toj skandinavskoj zemlji postoji neobičan, ali nadasve zanimljiv običaj koji se zove lördagsgodis, odnosno ”subotnji slatkiši”. Ideja je jednostavna: umjesto svakodnevnog uživanja u bombonima i čokoladicama, slatkiši se čuvaju za samo jedan dan u tjednu. No iza ove tradicije krije se priča koja seže u pedesete godine prošlog stoljeća, a njezini počeci povezani su i s jednim od najmračnijih poglavlja švedske medicinske povijesti.

Ako ste ikad bili u nekom švedskom supermarketu, vjerojatno ste primijetili velike police ispunjene šarenim bombonima koji se prodaju na mjeru. Šveđani to zovu lösgodis: kupci uzimaju papirnatu vrećicu i sami je pune omiljenim kombinacijama. Za mnoge švedske obitelji upravo je subotnji odlazak po slatkiše mali ritual kojem se djeca posebno vesele. Svatko bira ono što najviše voli, a zatim se u slatkom ulovu uživa kod kuće, često uz obiteljsko druženje ili gledanje serija i filmova na televiziji.

Čak i službena turistička organizacija Visit Sweden lördagsgodis predstavlja kao dio nacionalne kulture. Ipak, to ne znači da svi Šveđani strogo poštuju ovo pravilo: riječ je o tradiciji, a ne zakonu. Da bismo razumjeli kako je sve počelo, moramo se vratiti u 50-e godine 20. stoljeća, kad je loše zdravlje zuba bilo velik problem među djecom, ali i odraslima. Karijes je bio vrlo raširen, a stomatolozi su tražili načine kako ga suzbiti.

Prema Nordijskom muzeju u Stockholmu, ideja o subotnjim slatkišima pojavila se krajem 50-ih godina. Polazila je od pretpostavke da će djeca imati manje pokvarenih zuba ako slatko jedu samo povremeno. Predlagane su različite mjere: kampanje za redovito pranje zuba, uklanjanje kioska sa slatkišima iz škola, čak i posebno oporezivanje slastica. Istodobno su se počeli koristiti izrazi lördagsgodis, lördagssnask i lördagsgott, svi povezani sa slatkišima koji se jedu subotom.

Običaj se šezdesetih godina sve više širio zahvaljujući javnoj stomatološkoj službi koja je educirala stanovništvo o zdravlju zuba. Ono što je započelo kao javnozdravstvena preporuka s vremenom se pretvorilo u tradiciju koja se prenosi s roditelja na djecu. No priča o nastanku subotnjih slatkiša ima i svoju mračnu stranu, povezanu s istraživanjima koja su se provodila u bolnici Vipeholm u švedskom gradu Lundu.

Tijekom četrdesetih i pedesetih godina prošlog stoljeća ondje su na pacijentima s intelektualnim poteškoćama provođeni eksperimenti sa šećerom, bez njihovog pristanka. Davane su im velike količine slatkiša, osobito ljepljivih karamela, kako bi se proučio njihov utjecaj na zube.

Rezultati kontroverznog istraživanja pokazali su koliko učestalost konzumiranja šećera utječe na razvoj karijesa, osobito kad je riječ o slatkišima koji se dugo zadržavaju u ustima. Ta saznanja utjecala su na kasnije preporuke o prehrani i zdravlju zuba, ali način na koji su prikupljena danas se smatra ozbiljnim kršenjem medicinske etike.

Švedska i danas veliku pozornost posvećuje prehrani djece, što se posebno vidi u vrtićima i školama. Švedska agencija za hranu, Livsmedelsverket, preporučuje da se u tim ustanovama ne poslužuju bomboni, gazirana i druga zaslađena pića, sladoled, kolači te slične namirnice bogate šećerom. Objašnjenje je jednostavno: takva hrana donosi puno energije, ali malo hranjivih tvari.

Agencija preporučuje i obilježavanje dječjih rođendana te blagdana u školama i vrtićima bez dijeljenja slatkiša. Ipak, važno je naglasiti da je riječ o prehrambenim smjernicama, a ne općoj zakonskoj zabrani. Javna stomatološka služba Stockholma, Folktandvården Stockholm, roditeljima i danas savjetuje da djeca slatkiše i grickalice jedu samo jedanput tjedno. Dakle, osnovna ideja iz koje je nastao lördagsgodis nije nestala.

A koliko se Šveđani zapravo pridržavaju ovog običaja? Odgovor je zanimljiviji nego što bi se moglo očekivati. Švedska je poznata po velikoj potrošnji slatkiša, a Visit Sweden navodi podatak od približno 16 pojedenih kilograma po stanovniku godišnje. Iako se navike mijenjaju, lördagsgodis je ostao prepoznatljiv i vrlo važan dio švedskog odrastanja.