Ovaj čarobni slap jedna je od najljepših tajni Slovenije: do njega vodi lagana i kratka šetnica idealna za izlet u prirodu

Slovenija se često nameće kao logičan izbor za kratki bijeg jer je blizu, lako dostupna i puna sadržaja koji vrijede otkriti. Pohorje pritom zauzima posebno mjesto zahvaljujući svojoj šumovitoj prirodi, miru i krajolicima koji djeluju kao da su s neke druge planete. Riječ je o području koje skriva niz manjih, manje razviknih lokaliteta, među kojima se nalazi i Framski slap, poznat i kao slap Skalca. Smješten u šumi i relativno lako dostupan, predstavlja jednostavan, ali vrijedan razlog za izlet preko granice.

Framski slap smjestio se na nadmorskoj visini od 925 metara. Svoj ‘život’, koji se veže uz vodenu zavjesu koja se spušta niz crnu stijenu, duguje Framskom potoku. Visok je 16 metara i jedan od najvećih slapova Pohorja. Nalazi se u Hočko-Slivniškom Pohorju. Nekada su ga zvali i slap Skalce ili Kagerjev slap.

Do njega je vrlo jednostavno doći. Sakrio se u šumi u neposrednoj blizini regionalne ceste Hoče-Areh-Bellevue i vrlo ga je jednostavno posjetiti, ako ništa drugo, onda kao ‘usputnu’ stanicu za mali predah ako tamo prolazite na putu prema vašem krajnjem odredištu. Naime, do njega vodi uređena staza koja omogućava da se slapu divite na siguran način, u ‘društvu’ odličnog pogleda.

Putokaz prema slapu nalazi se već uz cestu, a do njega se stiže za najviše dvadesetak minuta lagane šetnje. Visinska razlika iznosi tek pedesetak metara, a staza je dugačka oko jednog kilometra, što je čini pristupačnom i ugodnom za većinu posjetitelja. I sam Framski potok ima zanimljivu priču. Izvire na dva mjesta, jedan krak kod Hotela Zarja, a drugi u blizini Dominikova doma. Ta se dva toka spajaju kod nekadašnje utvrde Stari grad, nakon čega voda nastavlja prema akumulacijskom jezeru Požeg.

Framski slap bitan je kutak prelijepe slovenske prirode. On predstavlja geomorfološki, hidrološki i botanički prirodni rezervat još od 1992. godine. Predstavlja prostor netaknute prirode te iznimno čiste i pitke vode, pišu u službenim materijalima Pohorja.

No, on je samo dio šire ‘pohorske slike’. Riječ je o planinskom lancu koji se proteže na sjeveroistoku Slovenije. Najviši vrhovi su joj Rogla (1517 metara), Črni vrh (1543 metara) i Velika Kopa (1542 metara).

Od njegovih je ‘regija’ možda ipak najslavnije Mariborsko Pohorje. Riječ je o najvećem skijalištu u Sloveniji površine 250 hektara. Ono nudi više od 41,5 kilometara staza, a nalazi se na jugozapadnom rubu grada Maribora.

Slovi kao skijalište koje ima ponešto za baš svakoga – tamo će se namiriti kako iskusni skijaši, tako i početnici. Padine se nalaze na visini od 325 do 1327 metara nadmorske visine, a poznato je i po održavanju tradicionalne ženske skijaške utrke ‘Zlatna lisica’. Pohorje slovi i kao odlična opcija za obitelji, postoje i opcije škole skijanja, ali i sadržaji za najmlađe. Atrakcije su svakako i Pohorska žičara, koja je jedan od simbola Mariborskog Pohorja, ali i Put među krošnjama na vrhu Rogle.

U toplijim mjesecima Pohorje je iznimno dobra planinarska destinacija. Popularna je staza do Črnog jezera koje se nalazi na visini od 1319 metara. Na njegovu dnu nataložio se debeli sloj crnog mulja zbog čega je bojom voda u jezeru nalik onoj tinte, iako je zapravo izrazito bistra. Područje je zaštićeno kao šumski rezervat.