Najveći željeznički kolodvor u Hrvatskoj dnevno primi oko 30.000 ljudi: ima vlastitu kapelicu i povijest dostojnu velikog filma

Prva je stvar koja nas dočeka pri dolasku u neki grad. Vrlo često je i sama atrakcija, a ne samo jedan od ulaza u urbanu košnicu, pa se njezinu uređenju, raskošnosti, ljepoti posvećivala posebna pažnja. Nerijetko je ponos grada, naznaka njegove moći, veličine, bogatstva, a uvijek početak ili kraj putovanja ili pak mjesto susreta. Jedno od takvih zdanja jest i Glavni kolodvor u Zagrebu. Iza njegove veličine i vlakova koji na njemu staju skriva se niz zanimljivih priča. Vodimo vas u zdanje kojim dnevno prođe u prosjeku oko 30 tisuća ljudi!

Zagrebački Glavni kolodvor najveći je željeznički kolodvor u Hrvatskoj, smješten u samom centru Zagreba, na jednom od tamošnjih najljepših trgova, Trgu kralja Tomislava. Jedan je od simbola grada, a u njegovoj neposrednoj blizini stoji i slavni hotel Esplanade, još jedna građevina koja je ispisala povijest glavnog grada Hrvatske.

Gradnja zgrade Glavnog kolodvora započela je 1890. godine. Trajala je relativno kratko: zdanje je otvoreno 18. kolovoza 1892. godine i tada se zvalo Državni kolodvor. Izgrađen je prema projektu Ferenca Pfaffa, arhitekta Državnih ugarskih željeznica. Smatraju ga jednim od njegovih najznačajnijih djela.

“Peronski dio zgrade bio je projektiran cijelom duljinom s južne strane zgrade. Imao je tri kolosijeka, od kojih je prvi bio natkriven, a druga dva bila su otkrivena. Izgradnju kolodvorske prijamne zgrade, njezino opremanje i izgradnju ložionice izvelo je 14 hrvatskih i mađarskih poduzeća. Gradnja kolodvorskog kompleksa počela je početkom 1891., a dovršena je 20. lipnja 1892. godine. Za pokusni rad kolodvor je otvoren 1. srpnja 1892., no službeno je u promet bio predan nakon svečanog otvorenja priređenog 18. kolovoza, na rođendan cara i kralja Franje Josipa I. Nakon svečanosti prvi vlak krenuo je prema Rijeci u 10.35 sati”, prenosi primjerice Savez za željeznicu.

Riječ je o jednokatnici koja ima dva povišena bočna i središnji paviljon. Zgrada Glavnog kolodvora građena je u neorenesansnom stilu, a skulpture koje je krase izrađene su u Budimpešti, u kiparskom poduzeću Vilima Maršenka. Sama zgrada duga je čak 186,5 metara, a dosad je u nekoliko navrata i obnavljana, to jest rekonstruirana. Jednom 1980-ih, povodom Univerzijade, drugi puta 2006. godine.

Zgrada Glavnog kolodvora vodi se i kao zaštićeno kulturno dobro Hrvatske, a u sklopu nje se nalazi i kapelica Majke Božje koja je tamo otvorena 1994. godine, u čast dolaska pape Ivana Pavla II. Obnovljena je 2022. godine.

Nažalost, Glavni kolodvor je bio i poprište najveće željezničke nesreće u Hrvatskoj. Ona se zbila 1974. godine, u kolovozu. Tada je, naime, na istočnom ulazu u Glavni kolodvor putnički vlak koji je putovao na potezu Atena-Beograd-Zagreb-Dortmund iskočio sa svojih devet vagona iz tračnica i prevrnuo se. Poginulo je 167 od oko 400 putnika. Neke od putnika nije bilo moguće identificirati te su pokopani u zajedničkoj grobnici na Mirogoju.

Vlak je u kolodvoru uletio brzinom od 104 kilometara na sat, umjesto s dozvoljenih 50 kilometara na sat, a za nesreću se odgovornim smatra ljudski faktor. Skrivili su je strojovođa i njegov pomoćnik, koji su preživjeli, a vjeruje se da je svemu presudila iscrpljenost. Obojica su osuđeni na zatvorsku kaznu.