Skriveni biser Jadrana
Misteriozno nalazište starije od Stonehengea: činjenice zbog kojih se Gobekli Tepe opire arheološkoj znanosti
Pokrajina Anatolija u Turskoj pravi je rasadnik drevnih i misterioznih arheoloških nalazišta koji sežu u najranije dane ljudske povijesti. Njena južna granica nalazi se tik uz tzv. Plodni polumjesec – područje koje pokriva teritorije Egipta, Jordana, Libanona, Palestine, Izraela, Sirije, Turske, Irana i Iraka i koje se smatra kolijevkom civilizacije. Zbog iznimne plodnosti tla, ne čudi da upravo tamo nalazimo najstarije tragove ljudske civilizacije poput Egipatske, koja se razvila uzduž rijeke Nil, pa sve do Mezopotamije i ondašnje najstarije (Sumerske) civilizacije nastale između rijeka Eufrat i Tigris. Znanstvenici se još do današnjih dana dive načinu kojim su stari Egipćani prije 4600 godina konstruirali velebne egipatske piramide na platou Giza, koristeći blokove kamena teške 2.5 tone, kao i drevnom narodu koji je izgradio Stonehenge prije 5000 godina. Iako su ova monumentalna zdanja fascinantna sama po sebi, ona su izgrađena u razdoblju dok su ljudi već dobrano bili sjedilačka društva. No, jedan lokalitet u spomenutoj Anatoliji natjerao je znanstvenike da ozbiljno propitaju uvriježeno znanje o ljudskoj civilizaciji i njenom razvoju. Evo nekoliko zanimljivosti o misterioznoj lokaciji Gobekli Tepe!
OD OPSKURNOSTI DO SVJETSKI POZNATE ARHEOLOŠKE ENIGME
Na proplanku čije ime u prijevodu znači ‘’trbušasto brdo’’ pronađen je Gobekli Tepe – senzacionalno megalitsko arheološko nalazište za koje je utvrđeno da je staro gotovo 12 tisuća godina. Iako su arheolozi u 1960-ima znali da se na tom brdu nalazi nešto od povijesnog značaja, ocijenili su da se radi tek o starom bizantskom groblju, no u trenutku kad je njemački arheolog Klaus Schmidt 1994. ugledao ovu misterioznu lokaciju, znao je da su tu krije nešto posebno.
Nakon godina relativno sporog i postepenog procesa iskapanja, UNESCO je prepoznao važnost ovog nalazišta te ga je uvrstio u popis svjetske baštine tek 2018. godine. Nakon tog priznanja, turska vlada htjela je pretvoriti relativno opskurno arheološko nalazište u svjetsku senzaciju. Kako bi to postigli, odlučili su 2019. proglasiti ‘’Godinom Gobekli Tepea’’ u nadi da će to privući strane turiste da pohrle do, kako mu mnogi tepaju, ‘polazišne točke ljudske civilizacije’.
Iako je interes svekolike arheološke zajednice kao i samih turista izuzetno velik, činjenica da se Gobekli Tepe nalazi na izuzetno problematičnom području, udaljenom svega stotinu kilometara od sukoba i migrantskih ruta blizu sirijske granice, otežava u jednakoj mjeri razvoj turizma, ali i daljnja iskapanja. Također, globalna pandemija koja je pogodila svijet samo godinu dana kasnije od napora turske vlade da popularizira nalazište svakako je odmogla cjelokupnom razvoju situacije.
SMATRA SE DA JE GÖBEKLI TEPE BIO HRAM U KOJEM SU SE SKUPLJALI LJUDI IZ OKOLNIH PODRUČJA KAKO BI ŠTOVALI ZAJEDNIČKE BOGOVE
Gobekli Tepe je ogromno zdanje koje se prostire u radijusu od 300 metara te se sastoji od monumentalnih izrezbarenih kamena i velikih monolita u obliku slova ‘T’, od kojih su neki dosezali visinu od gotovo 6 metara i težinu od čak 16 tona. Njihove površine ukrašene su prekrasnim reljefima i piktogramima životinja poput lavova, divljih svinja, zmija, lisica, a na nekima se nalaze i stilizirani oblici ljudskih tijela te odjevnih predmeta poput pojasa i pokrivala za slabine.
Ovakav arhitektonski, građevinski pa čak i umjetnički zahvat činio se nezamisliv za ljude koji su živjeli u to doba, budući da su kameni monoliti morali biti dovezeni iz obližnjeg kamenoloma i da nisu raspolagali s kompleksnim oruđem za rezbarenje. Ako pribrojimo animističke motive koji se nalaze u rezbarijama s činjenicom da nigdje na ovom području nisu pronađeni znakovi trajnog naseljavanja (što ne čudi budući da je najbliži izvor vode udaljen 5 kilometara), smatra se kako je Gobekli Tepe najstariji hram na svijetu kojem je hodočastilo okolno stanovništvo kako bi sudjelovalo na vjerskim obredima.
DREVNO NALAZIŠTE KOJE POMIČE GRANICE UVRIJEŽENE ARHEOLOŠKE ZNANOSTI
Ono što čini Gobekli Tepe fascinantnim otkrićem je to da njegova starost upućuje na to da je izgrađen prije Neolitske revolucije. Dakle, izgrađen je u razdoblju za kojeg moderna znanost vjeruje da su ljudi bili još uvijek lovci-sakupljači ili da su tek bili u procesu tranzicije u sjedilačke zajednice. Ono što je bila pretpostavka jest da je za izgradnju velikih megalitskih građevina preduvjet bio boravak u sjedilačkoj zajednici jer je u njoj bila moguća šira podjela poslova i specijalizacija (a ne samo puko preživljavanje) te stvaranje viškova hrane. Pojednostavljeno rečeno, u trenutku kad zajednica više ne mora brinuti hoće li imati što za jesti, budući da imaju poljoprivrednike koji će proizvoditi hranu, može se početi baviti drugim stvarima poput izgradnje velebnih zdanja kako bi se umilili bogovima.
No, budući da ne postoje dokazi o trajnim naseobinama oko Gobekli Tepea, arheolog koji ga je otkrio postulirao je novu teoriju u kojoj tvrdi da je sama želja drevnih naroda za izgradnjom ovako velikog vjerskog kompleksa potaknula razvoj civilizacije i tranziciju na sjedilački način života, koji bi omogućio logističku potporu za izgradnjom tako masovnog zdanja. Recentni pronalazak namjerno oštećenih ljudskih lubanja unutar jednog od zdanja, kao i nedostatak glava na određenim likovima na reljefima, mogli bi upućivati na činjenicu da je Gobekli Tepe bio mjesto okupljanja kulta kojem su u fokusu bile glave, odnosno lubanje.
GÖBEKLI TEPE NIJE DO KRAJA ISKOPAN. ZAGREBANA JE TEK POVRŠINA
Upotrebom sofisticirane i moderne geofizičke opreme, utvrđeno je da trenutno otkopano svega 5% cjelokupnog kompleksa Gobekli Tepea te se procjenjuje da će potpunu ekskavaciju biti potrebno 50 godina. Samo u ovih početnih 5% dobili smo nevjerojatan uvid u našu prapovijest. Implikacije koje ovakvo nalazište predstavlja mogu duboko utjecati ne samo na arheološku znanost, nego na naše poimanje sebe kao ljudske vrste i našeg podrijetla. Ne preostaje nam ništa drugo nego strpljivo čekati iznenađenja koja nam ovaj senzacionalni lokalitet prirediti i što nas može naučiti o našoj prošlosti.
Naslovna fotografija: Flickr
