Nerazvikana planina s koje se vidi pola Dalmacije skriva najdulju stijenu u Hrvatskoj i čak 80 kilometara staza za istraživanje

Svjetski slavna riva i na njoj palme, još slavnija Dioklecijanova palača i sva čuda u njoj koja svjedoče o bogatoj povijesti, predivno more, mirišljavi Marjan… No, u okolici Splita, najvećeg dalmatinskog grada, nalazi se još pregršt ljepota. Neke od njih idu u visine. Naravno, riječ je o planinama, a jedna, inače hrvatski rekorder, glavna je tema ovog članka. Ta se planina zove Kozjak i vodimo vas u njezin prelijepi svijet!

Planina Kozjak jedna je od njih nekoliko koje okružuju kaštelanski zaljev. Uz nju tamo ‘stoje’ i Opor i Trečanica, no upravo je Kozjak taj koji se ističe visinom i duljinom. Najviši je i najduži u tom društvu: dugačak je 16 kilometara, prosječne visine od 600 do 700 metara, a protegao se od Klisa na istoku do 477 metara visokog prijevoja Malačka na zapadu.

Kozjak je vrlo poznat po svom upečatljivom obilježju: južnoj stijeni. Riječ je o najduljoj stijeni u Hrvatskoj, visokoj od 50 do 250 metara. Nazivaju je Kozjakovom stijenom ili pak Gredom od Kozjaka. Njegova sjevernija strana nešto je pitomija od te južne, čine je kameni obronci koji se spuštaju u Zagoru. Upravo zbog te njezine podvojenosti i kontrasta, Kozjak ponekad opisuju kao ‘planinu s dva lica’.

Najviši vrh Kozjaka je Veli vrj koji broji 779 metara. Nalazi se na istoku grebena, povrh Kaštel Gomilice. Ponekad ga se naziva i Sveti Juraj ili Kozjak, a na njemu se nalazi kapela sv. Jurja, sagrađena na bedemu prapovijesne gradine. Sveti Ivan Biranj, sa svojih 631 metara, najviši je vrh zapadnog dijela Kozjaka, a kod njega pak stoji kapela sv. Ivana, zaštitnika Kaštel Lukšića. Općenito govoreći, Kozjak je poznat po predivnim pogledima na Kaštele, Split i Trogir, tamošnje otoke, a ponekad se, naravno ako su vremenski uvjeti povoljni, nazire i Italija.

Nekadašnje karavanske puteve koji su vodili preko te planine danas ‘zamjenjuju’ oni planinarski. Kozjak se može pohvaliti s čak 80 kilometara označenih planinarskih staza, a njegove su stijene omiljene i među penjačima. Kao najprivlačniji ciljevi uspona navode se, logično, Sveti Ivan Biranj i Sveti Juraj, ali i Veli vrh.

Općenito gledano Kozjak slovi za pristupačnu, ali i vrlo zanimljivu planinu jer gotovo svaki planinarski put na nekim način ‘dotiče’ njegovu slavnu, rekordnu stijenu. No, ipak je riječ o planini, i nikako ga ne treba shvaćati olako. Što se tiče planinarske infrastrukture, on obiluje planinarskim domovima. “Kozjak oduševljava svojim preglednim vidicima na Kaštelanski zaljev, a gotovo na svakom vršku ili ispod nalazi se neki zanimljivi povijesni lokalitet, kapela ili arheološko nalazište, pa je šetnja po Kozjaku istodobno putovanje i kroz prostor i kroz vrijeme, protkano bogatom kulturom i zanimljivom poviješću”, pišu primjerice na hrvatskim turističkim stranicama.

Ime je dobio, pretpostavlja se, zahvaljujući prijevodu grčke riječi za tu planinu, slično kao i u slučaju Trogira. Naime, ime Tragurion dolazi od riječi tragos što bi značilo koza.

Najkraći prilaz do Svetog Jurja je iz Solina, dok je onaj Splitovim klinčanim putom iz Ninčevića najatraktivniji. “No, valja računati da je zahtjevan pa se ne preporučuje neiskusnim planinarima. Uspon od planinarskog doma Putalj neznatno je duži od ovih prilaza, ali je zanimljiv za planinare koji žele proći duž cijelog Kozjaka”, prenosi Hrvatski planinarski savez. Što se tiče vrha Sveti Ivan Biranj, isti izvor opisuje uspon s prijevoja Malačka kao atraktivnu i jednostavnu planinarsku šetnju, dok se do spomenutog prijevoja dolazi cestom ili pješke iz Kaštel Starog.