Grad u kojem je živjelo 20.000 ljudi doslovno je nestao u jednoj noći! Svijet je za njega doznao tek nakon 1600 godina

Na jugu Italije, svega 23 kilometra od živahnog Napulja, nalazi se grad čije ime već stoljećima budi znatiželju. Pompeji su danas jedno od najvažnijih arheoloških nalazišta na svijetu jer pružaju rijetko cjelovit uvid u život drevnog rimskog grada, zbog čega su uvršteni na UNESCO-ov Popis svjetske baštine. Svake godine posjeti ih oko 2,5 milijuna ljudi, privučeni nevjerojatnom povijesnom pričom koja se ovdje doslovno može vidjeti i opipati na svakom koraku. Iza tog golemog interesa krije se sudbina grada koji je nekada bio dom za oko 20.000 ljudi, a potom u vrlo kratkom vremenu nestao i stoljećima ostao skriven od pogleda. Upravo ta činjenica, da je čitav jedan svijet nestao gotovo preko noći i ponovno otkriven tek nakon dugog razdoblja, Pompeje čini jednim od najupečatljivijih mjesta u Europi.

Današnji Pompeji mali su, ali šarmantan grad smješten u istoimenoj dolini, tik uz poznate ruševine. U potpunosti su okrenuti turizmu pa posjetiteljima nude brojne hotele, tradicionalne restorane i raznolike, često vrlo posebne trgovine. No na tom istom prostoru nekada je stajao drevni rimski grad, podignut na vulkanskoj stijeni koja se uzdiže 30 metara iznad razine mora. Njegov je život naglo prekinut 24. kolovoza 79. godine, kada ga je erupcija Vezuva potpuno uništila. Nakon toga Pompeji su stoljećima ostali skriveni pod debelim slojem pepela, sve do njihova slučajnog otkrića, čak 1600 godina kasnije.

Do tog kobnog dana, za Vezuv se vjerovalo da je obična planina. A onda se, oko 12 sati, začuo strahovit prasak i kroz krater vulkana suknula je lava, a smrtonosni oblak plinova dosezao je visinu od čak 33 kilometra. Procjenjuje se da je u erupciji oslobođeno 100.000 puta više toplinske energije od atomskih bombi bačenih na Hirošimu i Nagasaki u Japanu. Temperatura je dosegnula 300 stupnjeva Celzijevih, što je bilo dovoljno da u djeliću sekunde ubije ljude.

Nakon monstruoznog stupa vulkanskog materijala, koji se nadvio nad gradom u kojem je tad živjelo oko 20.000 ljudi, uslijedila je “kiša” kamenja i pepela koja je zatrpala sve u radijusu od 70 kilometara. Naknadni potresi i plimni valovi trajali su sve do sljedećeg jutra. Pompeji su bili izbrisani s lica zemlje. Preživjeli su mogli samo pokušati pronaći svoje mrtve i pobjeći na neko sigurnije mjesto. Točan broj žrtava nikad nije utvrđen.

No život u drevnim Pompejima počeo je puno, puno prije ubojite erupcije Vezuva. Prvo naselje na tom prostoru osnovali su Etruščani još krajem 7. stoljeća prije Krista. Pompeji, opasani zidinama, služili su im kao sigurna luka i trgovačko središte. Gradom su poslije vladali Grci i Samniti, a 290. godine prije nove ere vlast su preuzeli Rimljani. Pompeji, zahvaljujući unosnoj trgovini vinom i uljem, polako, ali sigurno doživjeli su pravi gospodarski procvat.

Još stotinama godina nakon katastrofe, za drevne Pompeje uopće se nije znalo. Iako su tu i tamo bili iskopani rijetki ostaci nekog oslikanog zida, tek je 1763. godine pronađen natpis koji je potvrdio pravo ime grada Pompeja. A 1860., kad je za ravnatelja arheološke lokacije izabran Giuseppe Fiorelli, počelo je prvo ozbiljno iskapanje izgubljenog grada. On je bio prvi koji je primijenio sustav konzerviranja otkrića, a njegov posao kasnije je, od 1924. do 1961., usavršio arheolog Amedeo Maiuri.

Pompeji kao turističko odredište vrve povijesnim lokacijama koje morate vidjeti. Jedna od najpopularnijih definitivno je najstariji do danas sačuvani rimski amfiteatar, koji je mogao primiti 20.000 ljudi i u kojem su se organizirale borbe životinja i gladijatora te izvršavala pogubljenja. Tu je i Apolonov hram posvećen tom grčkom i rimskom bogu. Upravo za vrijeme njegove vladavine održavale su se gladijatorske igre, ali i kazališne predstave u čast njegovoj sestri Diani i njemu.

Pompejski forum, nekadašnje središte vjerskog, političkog i kulturnog života drevnoga grada, ujedno je i njegov glavni trg dug 142 i širok 38 metara, uokviren impresivnom kolonadom dorskih i jonskih stupova. U njegovoj neposrednoj blizini nalaze se izvrsno očuvane kupelji, dok Palaestra s bazenom u središtu otkriva prostor u kojem su se mladi Pompejci pripremali za fizičke i intelektualne izazove. Tu je i veliko kazalište, nekadašnji dom tragedije, komedije, plesa, glazbe i političkih okupljanja, kao i hram posvećen egipatskoj božici Izidi, brojne privatne rezidencije i raskošne aristokratske kuće. Pripremite se na višesatno istraživanje jer sve ovo čini tek dio bogatstva lokaliteta koji u Pompejima jednostavno morate vidjeti.

Žrtvama vulkana posvećen je tzv. Vrt bjegunaca. Stari vinograd smješten u pozadini Pompeja danas je počivalište za 13 ljudi koji su očajnički pokušavali pobjeći od erupcije. Gipsani odljevi njihovih tijela zgrčenih od užasa zorno prikazuju horor koji je zadesio stanovnike spomenutog grada. Pompeji su bili poznati i po bordelima, tj. kućama zadovoljstva u kojima su uživali bogati moćnici. Ova mjesta u prošlosti su se opisivala kao “erotske poslastice“, no njihova stvarnost zapravo je bila tragična. Naime, većina seksualnih radnica bile su robinje, lišene svih osnovnih ljudskih prava. Danas u ostacima ovih bordela možete razgledati brojne eksplicitne erotske prizore naslikane na zidovima.

Likovna umjetnost, osobito freske, bile su iznimno popularne u Pompejima. Moglo ih se vidjeti i u javnim te privatnim zgradama. Velik broj prostorija u drevnom gradu bio je malen i bez prozora pa su stanovnici koristili svijetle slike kako bi ih “oživjeli“ i vizualno povećali.

Zahvaljujući trudu i znanju velikih istraživača i arheologa, Pompeji, srećom, nisu ostali zaboravljen grad. Ako vam se pruži prilika, svakako ih posjetite, sigurno nećete požaliti!