Ovaj hrvatski grad nekada je imao moćne zidine! Izgrađene su prije više od 2000 godina, a dokaz su i ova stara gradska vrata

Kad pomislimo Pula, obično misli odmah ‘slete’ do slavne Arene, jednog od najvećih očuvanih rimskih amfiteatara na svijetu. No, ima Pula i niz drugih kutaka i lokacija koje zazivaju prošlost i vode u neka daleka, davno prošla vremena. Jedno do takvih su Herkulova vrata. Nisu ni raskošna ni blještava, pa čak ni razvikana, no njihova je priča, kao što to i inače bude kad se zagrebe u prošlost, zanimljiva. U ovom tekstu prolazimo upravo kroz njih!

Herkulova vrata su se smjestila između dvije okrugle kule za koje se pretpostavlja da potječu iz srednjeg vijeka. Arhitektonski su skromnija, glasi službeni opis, a sazdana su od kamenih blokova. Nisu bila ni bogato dekorirana i praktički se ne razlikuju od vanjske strane pulskih gradskih bedema pa se stoga smatra da nisu bile od neke velike važnosti. Kroz njih je prolazila gornja gradska kružna ulica.

Svijetlo dana Herkulova vrata su ugledala početkom 19. stoljeća, kada su iskopana. Konzervirana su u prvoj polovici 20. stoljeća, a danas predstavljaju ulaz Zajednice Talijana u Puli. Slove za jedan od najstarijih sačuvanih spomenika rimske arhitekture u Puli.

Na vrhu Herkulovih vrata isklesana je glava Herkula te se na njoj naziru brada i kovrčava kosa, ali i toljaga. Moguće je da se radi o zaštitnom znaku grada jer je puno ime rimske Pule bilo Colonia Iulia Pollentia Herculanea.

„Nažalost, oštećen je povijesno vrlo značajan natpis koji se nalazi uz toljagu na kojemu se spominju imena dva rimska činovnika Luciusa Calpurniusa Pisa i Gaiusa Cassiusa Longinusa. Prema izvorima prvi je bio tast Julija Cezara, odnosno otac njegove žene Kalpurnije, a drugi brat istoimenog Kasija Longina koji je sudjelovao u Cezarovom ubojstvu, a njih je najvjerojatnije rimski Senat poslao u pulski zaljev, ne bi li na ovom području, zapovijedajući skupinom kolonista, ustrojili i sagradili koloniju. Znameniti je događaj karakterističan za razdoblje od 47. do 44. godine prije Krista kada je ujedno i nastala Pula kao naselje s gradskim značajkama“, prenosi Istra.hr.

Herkulova vrata bila su dio obrambenog sustava koji je branio Pulu. Ti bedemi nastali su osnutkom timske kolonije. Isprava su bili skromni, a onda, kako se povećava potreba za obranom, pojačani novim zidinama. S izgradnjom se, kako se Rimsko carstvo suočavalo s upadima barbara, žurilo, piše primjerice Istrapedia. Taj zaključak izvlače na temelju toga da za gradnju bedema korišteni različiti materijali, među ostalim nadgrobni spomenici.

Rimske zidine su, kažu povijesni zapisi, imale promjer oko 1600 metara, a u grad se ulazilo kroz 12 vrata. Njih sedam je bilo na morskoj,  a pet na kopnenoj strani. Bedemi su s vremenom postali suvišni te su gotovo u potpunosti srušeni.

Naravno, kad ste u Puli, već na početku spomenuta Arena se ne propušta. Amfiteatar u Puli šesti je najveći po veličini na svijetu, a sagrađen je u doba vladavine cara Vespazijana, u 1. stoljeću poslije Krista, kad i slavni Koloseum u Rimu. Kada je Arena izgrađena služila je za borbe gladijatora. No, u centru ćete na svakom ćete koraku naići na kamene svjedoke tog vremena. Tu je Augustov hram i forum, Slavoluk Sergijevaca, Dvojna vrata…